Reforma ili nova čistka?

SISAK - Jedna od stvari koje će morati rješavati buduća vlada, trebala bi, sudeći po zahtjevima Mosta, biti reforma jedinica lokalne i regionalne samouprave u smislu ukidanja jednog broja županija, ali i općina i gradova koji imaju manje od 5000 stanovnika. No takva reforma bi se itekako odrazila na srpsku zajednicu u ruralnim područjima Hrvatske. Iako je vicepremijer Branko Grčić nedavno rekao da SDP smatra kako ne bi bilo dobro da samo broj stanovnika bude ključni kriterij po kojem bi se oblikovalo buduću strukturu jedinica lokalne samouprave, nego da bi u obzir trebalo uzeti ekonomsku i financijsku snagu tih jedinica, jasno je da ni to ne bi išlo u prilog takvim općinama.

Prema popisima stanovništva, općine sa srpskom većinom kao što su Borovo, Dvor, Trpinja, Erdut ili gradovi sa značajnim postotkom Srba kao što su Vukovar, Knin, Glina, Beli Manastir i Sunja, po broju stanovnika ne bi trebali potpadati pod udar reforme, iako bi se o njihovoj ekonomskoj snazi moglo raspravljati. Blizu ‘magičnoj brojci’ su Vojnić, Gračac, Plitvička Jezera, Obrovac, Stari Jankovci i Kneževi Vinogradi. Ali pod udarom bi mogle biti male općine kao što su Gvozd, Donji Lapac, Ervenik ili Civljane koje imaju samo 239 stanovnika, a koje su, ne svojom krivnjom, suočene s brojnim socijalnim ekonomskim problemima. Zato smo se raspitali što na terenu misle o najavljenoj reformi.

- Rješenje za male općine koje se nalaze na ruralnim područjima, koje bi u reformi išle na objedinjavanje s većima ili jednakima, imalo bi za posljedicu da bi te sredine vrlo brzo odumrle, odnosno bi nastala prava humanitarna katastrofa, kaže Predrag Burza, načelnik općine Ervenik.

- Za vrijeme bivšeg sistema išlo se u tom pravcu, ali je također svako onaj koji je bio dalje od pogleda, bio dalje od srca. U udaljenijim sredinama se ni tada nije dešavalo ništa, a možete misliti kako bi to izgledalo danas. Prema tome, u ovoj državi nastat će katastrofa neopisivih razmjera koja će najviše pogoditi srpsku zajednicu jer su naši ljudi u malim lokalnim samoupravama u najtežem položaju. Koliko god je već teško, ipak se u općinama brinemo da naš narod ima odvoz smeća, da se redovno dovozi voda i da se pomaže starijima kojih je na našem teritoriju 80 posto i koji žive katastrofalno. U najboljem slučaju, od 1.000 kuna penzije. Odvozimo ih doktoru, donesemo im lijekove, organiziramo javne radove da im se iscijepaju drva, da im se skuva ručak, ispričao je Burza u jednom dahu.

Dodaje: ako se općine objedine pod ingerencijom Knina kao što je bilo nekad, u njima se neće dešavati ništa. Svake godine ove jedinice lokalne samouprave naprave koji kilometar asfalta, ostvaruju pomake u vodoopskrbi, stvaraju ambijent za ulaganja. U Erveniku je počela izgradnja velikog vjetro-parka koji će biti gotov za dvije - tri godine i od koga će, kako tvrdi Burza, mještani Ervenika dobro živjeti. Ilija Obradović, načelnik Donjeg Lapca, ističe da samostalni status njegove općine nema alternative. Protivi se stoga njenom ukidanju, ali ne bi imao ništa protiv da se Donjem Lapcu pripoji i naselje Srb kao što je bilo prije rata.

- Lapac i Srb su smješteni u izoliranoj dolini, a ako nas ugase, to bi značilo kraj ovog prostora. Lapac ima 2.300 stanovnika i ovdje posluju tek mala pilana, javna poduzeća, par gostionica i trgovina. Kriterij statistike po broju stanovnika i održivosti općina je tu neprimjenjiv. Priključenjem Srba dobili bi veći prostor, pa iako ne bi prešli 5.000 stanovnika, cjelina bi bila kompaktna. Uostalom, mislim da je i mještanima Srba dodatni teret što sada moraju ići u Gračac kao sjedište općine, kaže Obradović, ističući da i za mnoge druge općine postoje specifične administrativno - geografskesituacije.
- Uz ekonomske, treba uvažiti i kriterij tradicionalizma, smatra zamjenik sisačko-moslavačkog župana BOgdan Rkman.

Po njegovim riječima, općine Vrginmost i Dvor te grad Hrvatska Kostajnica su tradicionalni i imaju historijska uporišta, kao i Petrinja ili Glina jer su postojali i prije 1990-ih godina kad je rađena reforma, odnosno okrupnjavanje općina. Ni rukovodstvo općina ni ljudi koji tamo žive nisu krivi što su 1995. jednom određenom politikom te općine očišćene od svojih tradicionalnih stanovnika, pa se po tome ne može gledati jesu li te općine danas održive ili nisu.

- U pitanje bi se mogle dovesti male općine, Donji Kukuruzari koji su bili i u sastavu Kostajnice, Topusko ili Lasinja koje su do 60-ih bilo samostalne, a poslije su pripojene općini Vrginmost odnosno Gvozd, kaže Rkman, podsjećajući da je cilj da općine kao servis budu što bliže svojim stanovnicima.
Dvor je prostrana općina s preko 40 naselja pa ako bi ga ukidali i pripajali Kostajnici, netko iz Gornjeg Žirovca koji je na pola puta od Dvora prema Glini, umjesto 15 kilometara, morao bi do središta općine ići još 20-ak. Treba voditi računa koliko to poskupljuje način života. Vrginmost je raštrkana općina i tu ne bi pomoglo ni spajanje s Glinom, ali ni Vojnićem, jer bi opet dobili ogromnu površina bez stanovnika. Općina Vrginmost danas ima manje od 3.000 stanovnika, a do 1991. je, istina s Topuskom i Lasinjom, imala oko 18.000. ljudi. Davne 1931. na području Vrginmosta je bilo pet sela koja su imala više stanovnika nego općina danas.

- Jesu li ljudi krivi što ih danas nema, pita se Rkman, navodeći i primjer kordunaške općine Barilović, deset kilometara od Duge Rese, s kojom bi se mogla spojiti jer su ljudi na to tradicionalno navikli. Kao i u nekim drugim slučajevima povezanosti.
- I dan-danas ljudi iz Topuskog i Vrginmosta idu na liječenje u Karlovac a ne u Sisak, jer kad idu tamo, kao da idu u Bjelovar, zato što su 50 godina bili naslonjeni na Karlovac, kaže Rkman.