Rezultati dokumentiranja žrtava rata u regiji

DUBROVNIK - Nevladine udruge iz regije u zagrebačkom hotelu Dubrovnik predstavile su rezultate dokumentiranja ljudskih gubitaka u ratovima na prostoru bivše Jugoslave.

Fond za humanitarno pravo Beograd predstavio je podatke o državljanima Srbije i Crne Gore koji su između 1991. i 1995. poginuli u Hrvatskoj i BiH. Riječ je o 2087 policajaca, vojnika i pripadnika paravojnih formacija, koji su tada bili pod zapovjedništvom JNA. U Hrvatskoj ih je poginulo i nestalo njih 1111, a u BiH 724.

Predstavljeni su i podaci o stradanju pripadnika JNA rođenih 1970. ili poslije. Najmanje 609 mladih ročnika bez iskustva, od kojih 80 hrvatskih državljana, izgubilo je život na ratištima Hrvatske i BiH. Najviše, njih 200-tinjak poginulo je u Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku. Nataša Kandić iz Fonda za humanitarni pravo Beograd istaknula je kako je danas vrlo teško utvrditi koji su stradali državljani Srbije i Crne Gore bili dobrovoljci, a koji rezervisti JNA.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta predstavio je nadopunjene podatke o stradalim hrvatskim državljanima u zapadnoj Slavoniji gdje je utvrđeno gotovo dvije tisuće žrtava. Od gotovo 2 tisuće žrtava rata, 50 posto bili su pripadnici oružanih snaga, a 37 posto civili. 45,3 posto žrtava je hrvatskog podijetla, a 43, 8% srpskog. Od gotovo 15 i pol tisuća evidentiranih žrtava rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995., potvrđeno je njih 7.800. Documenta je iznijela i dopunjene podatke o stradanjima u zapadnoj Slavoniji.

Predstavnica Documente Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič izjavila je kako kako na predstavljanje ovih podataka gleda kao na dodatni poticaj izgradnje povjerenja. ‘Živimo u duboko podijeljenim društvima i među susjedima gdje je regionalna suradnja nešto što se češće pogoršava nego poboljšava', kazala je te dodala da su činjenice o sudbini svake ubijene, nestale ili zatočene osobe vrlo vrijedan temelj procesa izgradnje povjerenja.

‘Kad se pogledaju razne procjene znastvenika i stručnjaka o svim stradalim hrvatskim državljanima, one se najčešće kreću oko 18 tisuća, rekao je Slaven Rašković iz Documente i dodao da je broj Documente (15.336 žratava) značajno manji, ali da posao evidentiranja ide dalje. Registar ratnih žrtava predstavila je Nataša Kandić i rekla je da je za razliku od 1991., kada su svi oni koji su iz Srbije i Crne Gore išli, kako su govorili, da brane srpske teritorije, danas vrlo teško doći do preciznih podataka o osobama koje su u svojstvu pripadnika ‘Belih orlova’ i srpskog četničkog pokreta dolazili na području Hrvatske i kasnije BiH.

Prema statističkim podacima u vezi ubijenih i nestalih tijekom i poslije rata na Kosovu, koje je predstavio Bekim Blakaj iz kosovskog Fonda za humanitarno pravo, ukupno je na Kosovu od početka 1998. do kraja 2000. nestalo i ubijeno 13.549 osoba.Dženana Karup Druško iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, koja je predstavila rezultate dokumentiranja logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, rekla je da su dokumentirali 250 raznih logora i mjesta zatočenja. Prema evidencijama udruženja logoraša, tijekom ratnih sukoba bilo je oko 1.350 mjesta zatočenja, ali nažalost ne postoji jedinstveni registar niti ozbiljnije istraživanjne te tematike, rekla je.