I dalje nepoznata sudbina 2.000 Srba

BEOGRAD - Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza" Dragana Đukić rekla je danas u Beogradu da je, prema evidenciji ovog udruženja, i dalje nepoznata sudbina 2.000 Srba koji su nestali u Hrvatskoj tokom proteklog rata.

Ona je na izložbi pod nazivom "Nezaborav za nestale", koja je danas otvorena u Domu Vojske u Beogradu, istakla da je Udruženje nezadovoljno dinamikom u dosadašnjem procesu rješavanja sudbine nestalih u Hrvatskoj jer se ni dvije decenije od stradanja Srba u operacijama "Bljesak" i "Oluja" problemi izbjeglih i raseljenih ne smanjuju, a proces ekshumacija i identifikacija predugo traje.

"Žalosno je da i poslije 20 godina u Hrvatskoj još ima 15 registrovanih grobnica sa oko 220 tijela stradalih u pomenutim akcijama. Kada će onda doći na red skrivene lokacije ukopanih žrtava od 1991-1995?", pita Đukićeva.

Ona je ocijenila da obilježavanje mjesta srpskih stradalnika i postavljanje spomen-obilježja prati otpor hrvatske strane i tamošnje javnosti jer se izbegava podsjećanje na to da su žrtve Srbi.

"Pitanje nestalih se često ističe u susretima najviših zvaničnika Srbije i Hrvatske, ali, nažalost, realizacija ne prati data obećanja", rekla je Đukićeva i apelovala na nadležne organe, nevladine i druge organizacije da stradali što prije budu identifikovani.

Istoričar Milan Gulić podsjetio je da je 20. vijek za Srbe u Hrvatskoj bio pun iskušenja - od Austrougarske, preko Nezavisne Države Hrvatske i logora koji su je obilježili do građanskog rata i progona Srba iz Krajine devedesetih godina s ciljem da se teritorija očisti od srpskog življa.

On je istakao da je srpski narod poslije "Oluje" i "Bljeska" izgubio i nešto što se brojkama ne može iskazati - svoju autentičnu kulturu, između ostalog.

Gulić je podsjetio da je, prema popisu iz 1991. godine, u Hrvatskoj živjelo 580.000 Srba i 106.000 onih koji su se deklarisali kao Jugosloveni, ali su bili srpskog porijekla, da bi popisom iz 2011. godine, koji je sproveden u Hrvatskoj, bilo registrovano oko 200.000 Srba u toj zemlji.

"Nešto ih živi u gradovima ili Slavoniji, a zanemariv je broj onih koji su se vratili u Krajinu", rekao je Gulić.

Izložba "Nezaborav za nestale", osim fotografija stanovništva koje se sprema da izbjegne iz Krajine u Srbiju 1995. godine, sadrži i fotografije spaljenih kuća u Kistanju tokom te godine.

Jedan dio izložbe obiluje fotografijama i snimcima seljaka koje su ustaše 1942. godine sprovele u Jasenovac. Izložene su i fotografije izbjeglih majki sa djecom u prihvatnim centrima u Srbiji poslije operacije "Oluja".

Tokom izložbe sa razglasa su čitana imena onih koji su do sada identifikovani kao poginuli u Hrvatskoj u periodu od 1991-1995. godine.