će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ZAGREB (SNV) - U Saboru se raspravljalo o Izvještaju o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (UZPNM) i o utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu za nacionalne manjine u 2012. godini kojom je prilikom saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat poručio da se i dalje ne rješava dalje stambeno zbrinjavanje, kao osnovna komponenta konačnog završetka povratka i reintegracije ljudi.
U ime kluba SDSS-a Mile Horvat naveo je problem dvojezičnih tabli.
- Određene lokalne samouprave po zakonu moraju na ulaze u mjesta staviti dvojezične natpise no to ne čine, a uvjetno ih koče Hrvatske ceste. Kako je moguće da državna tvrtka ne provodi aktualne propise? U izvještaju stoji i kako pripadnici manjina ne koriste pravo na uporabu manjinskog jezika zbog nepostojanja interesa. No, razlozi su drugi, u nizu slučajeva kad se radi o osobnim dokumentima, sudskim sporovima ili javnom govoru, naročito pripadnici srpske zajednice, ne koriste svoj matični jezik i pismo iz bojazni da ne dođe do prozivanja i incidenata - kaže Horvat. Navodi kako je realno stanje da osam općina na istoku ima neriješen problem registracija škole na srpskom jeziku i pismu, za što godinama postoji interes.
- Postavlja se pitanje i da li je ispunjena osnovna funkcija lokalnih vijeća nacionalnih manjina. Njihovo financiranje treba biti po jedinstvenom modelu na nivou cijele RH, a ne da zavisi od volje čelnika lokalne samouprave. Ne rješava se i dalje stambeno zbrinjavanje, kao osnovna komponenta konačnog završetka povratka i reintegracije ljudi. Ni 2012., a ni prošle godine nije došlo do povećane socijalno-ekonomske reintegracije povratnika, odnosno nisu dovršeni planirani infrastrukturni projekti. Na primjer, četrdesetak sela je bez struje - kaže Horvat.
Dragan Crnogorac navodi kako je Statut grada Vukovara izmijenjen 2009. godine, a ni tri godine nakon toga nije došlo do postavljanja dvojezičnih tabli, da bi problem kulminirao prošle godine.
- Na obilježavanju mirne reintegracije čuo sam jednu gospođu koja je izgubila muža, branitelja u Vukovaru, da optužuje one koji skidaju table, jer smatra da Srbe treba pustiti da na miru žive u Vukovaru. Upravo to, moramo u Vukovaru stvoriti budućnost kroz normalan život - kaže Crnogorac.
Smanjivanje manjina
Da sam Izvještaj ukazuje na niz problema istaknuo je Furio Radin, u ime Kluba IDS-a.
- Kad se broji koliko nedostaje pripadnika nacionalnih manjina na popisima stanovništva između 1948. do danas, brojka je veća od milion Srba, Talijana i Nijemaca, a ako se uključe i druge manjine ta brojka je još viša, što je četvrtina današnjeg stanovništva Hrvatske. Postoje nervozni ljudi u Hrvatskoj koji se stalno pitaju - što žele te nacionalne manjine, zašto da se bavimo njima, što stalno gnjave? Najkraći odgovor za to je - zato što bi nas danas trebalo biti puno više nego što nas ima – kaže Radin.
Navodi i problem što UZPNM u stvarnosti nije ustavni zakon, jer se donosi kao organski zakon, pa Ustavni sud njegove odredbe može bilo kada dovesti u pitanje. To se dogodilo kada su tri mjeseca prije izbora promijenjena izborna pravila, a što je izvan svake prakse i onoga što piše u Ustavnom zakonu.
Zastupnik Veljko Kajtazi naveo je probleme unutar romske manjine, posebno po pitanju obrazovanja.
- Velik broj djece je i dalje izvan predškolskog programa. Podaci su zabrinjavajući i ako se gleda rodna ravnopravnost, pa se potrebno maksimalno potruditi da bi izmijenila i negativna praksa po pitanju obrazovanja djevojčica. Zbog ograničenih sredstava nismo u mogućnosti angažirati ni više romskih pomagača u nastavi. Na području zdravstva još uvijek je potrebno povisiti standarde u zdravlju romske dojenčadi, što uključuje i program cijepljenja. Stanovanje je i dalje bolna točka Roma, s obzirom da u većini romskih naselja još uvijek ne postoji niti osnovna infrastruktura – kaže Kajtazi.
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina, Nedžad Hodžić naveo je kako nema nikakvih pomaka po pitanju provođenja UZPNM-a u vezi zapošljavanja.
- Prikaz nacionalnih manjina u medijima svodi se na priče o našoj kulturnoj autonomiji, ali bilo bi nam draže da se pokazuje koliko su pripadnici manjina integrirani u hrvatsko društvo, čime bi se umanjio određeni strah pojedinaca prema manjinama - kaže Hodžić.
ZAGREB (SNV) - U Saboru se raspravljalo o Izvještaju o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (UZPNM) i o utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu za nacionalne manjine u 2012. godini kojom je prilikom saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat poručio da se i dalje ne rješava dalje stambeno zbrinjavanje, kao osnovna komponenta konačnog završetka povratka i reintegracije ljudi.
