PRIZNANJE MIĆI JELIĆU GRNOVIĆU

BEOGRAD  (Krajiške novine) – Srebrni prsten Umjetničkogf bratstva manastira Krka, koje Srpsko kulturno društvo „Zora“ Knin-Beograd dodjeljuje povodom Vidovdana, pripao je ove godine poznatom krajiškom pjesniku i zadužbinaru MIĆI JELIĆI GRNOVIĆU.

Priznanje mu je na završetku manifestacije krajiške kulture  „Od Spasovdana do Vidovdana „ uručio predsjednik „Zore“ NIKOLA CEROVAC , a program u kojem je Jelić Grnović predstavio  svoje pjesničko i glumačko umijeće, vodio je DUŠAN ĐAKOVIĆ , proišlogodišnji laureat Prstena.

Mićo Jelić Grnović rođen je 1942, u Jasenovčanima na Baniji, u Rumi je završio osnovnu školui, a u Zagrebu Učiteljsku školu i Filozofski  fakultet – Odsjek jugoslovenskih jezika i književnosti. Radio je kao novinar Radio Zagreba, a potom je bio umjetnički rukovodilac Teatra poezije.

Režirao je oko 50 scenskih projekata, a u mnogima je bio nosilac naslovnih uloga, u Platonovojk Odbrani Sokratovoj, Šekspirovom Hamletu, Cvajgovom Pismu nepoznate žene, Vibovom budilniku, u ppojedinim predstavama Teatra poezije, i  jedini  izvođač. Pokretač je i glavni urednik časopisa Poezija“ koji je izlazio do polovine 1973. godine i odgovorni urednik Biblioteke Poezija u Zagrebu, od 1970. do 1973. godine. Sastavljač je antologije „Najnovije hrvatsko pjesništvo „koja je izašla 1972. u Zagrebu.

U Sisku je do 1976. radio u Školskom privrednom centru, kao profesor kniževnosti i umjetnosti. U Cerntru ta kulturu „Vladimir Nazor“, gdje je bio reditelj, ostao je do otkaza koji je dobio na Vidovdan 1991. godine. ..

Stalnu likovnu postavku imao je je u zadužbini u Jasenovčanima od 1989. pa do uništenja u „Oluji“ 1995. godine. Mićo Jelić Grnović je ktitor Zadužbine „Kuća Grnovića“ u Jasenovčanima u kojoj su se nalazile Galerija, etnografska postavka „Srpska slava“, Institut za proučavanje književnosti i kulturnog nasleđa Srba u Krajini pod nazivom „Vuk Stefanović Karadžić. Biblioteka „Sveti Sava“ i Pozorište za glumu....

Po izbjeglištvu iz Siska 1991. bio je član ratne redakcije „Nova  riječ“.  Uz  novinarski posao obavljao je je i političke funkcije u SAO Krajini i Srpskoj demokratskoj stranci Krajine. ..

Nakon trostrukog izbjeglištva, trajno je se nastanio maja 1997. u Vladimirovcima gdje nastavlja književnom, likovnom i zadužbinarskom aktivnošću oformivši Zadužbinu Srpske Krajine septembra  1997. godine.