OBELEŽENA 20-GODIŠNJICA OBNOVLJENE SRPSKE ''PROSVJETE''

ZAGREB (Tanjug)- U Zagrebu je danas održana svečana sednica Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", centralne kulturne institucije Srba u Hrvatskoj, na kojoj su podeljena priznanja članovima prvog Glavnog odbora koji je početkom 1993. godine obnovio rad te srpske kulturne institucije.

 

Predsednik "Prosvjete" Čedomir Višnjić, i sam član tog prvog Glavnog odbora, podsetio je na kratki istorijat "Prosvjete" koja je osnovana u februaru 1944. godine, na slobodnoj partizanskoj teritoriji.

 

Njeni su osnivači početkom 50-ih završili na Golom otoku, a društvo je 50-ih i 60-ih imalo manje aktivnosti, da bi mu početkom 70-ih godina, zbog ravnoteže s Maticom Hrvatskom i njenim nacionalizmom, zabranjenili rad, a 80-ih je i formalno je izbrisana iz registra.

"Kad smo se skupili nije nam izgledalo moguće da ćemo slaviti 20 godina rada društva, a kamoli da ćemo imati i naslednike, mlade ljude koji ne razmišljaju kao mi, ali imaju iste ideje i ciljeve", rekao je Višnjić nakon što je podelio spomenice članovima prvog Glavnog odbora koji je imao 16 članova, od kojih je troje u međuvremenu umrlo.

 

Zlatne značke dobili su prvi predsednik "Prosvjete" i dugogodišnji voditelj biblioteka Srba u Hrvatskoj Velimir Sekulić i prvi generalni sekretar Dušan Radaković, koji je bio na toj funkciji narednih 10-ak godina, a onda je vodio pitanje školovanja na srpskom jeziku.

 

Višnjić je naglasio da su u "Prosvjeti" zadovoljni tretmanom u kulturi Srbije kao matične zemlje, jer imaju saradnju s državnim institucijama i sarađuju sa skoro svim izdavačima, uspešno nastupaju na Beogradskom sajmu knjiga i drugim manifestacijama.

"Moramo biti zadovoljni jer smo okupili značajne stvaralačke snage, s obzirom da svi žele surađivati u izdanjima Društva", rekao je on i dodao da je u "Prosvjeti" od 1993. godine bio niz značajnih intelektualaca i naučnika.

"Zadovoljni smo i interesom za naš rad, ali nismo zadovoljni našim tretmanom u hrvatskoj kulturi niti hrvatskim kulturnim modelom u kome smo mi pre svega manjina", rekao je on i naglasio preveliku zavisnost od sredstava iz državnog budžeta, čega ne bi bilo da se "Prosvjeti" vrati više nekretnina u zagrebu i nekim drugim mestima.

 

Govoreći o planovima, Višnjić je, osim na vraćanju nekretnina, istakao rad na internet portalu, jačanje izdavaštva, očuvanje etnografske baštine Srba u Hrvatskoj.

 

Ambasador Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević je, pozdravljajući skup, čestitao svim rukovodiocima i aktivistima na izgradnji značajne srpske institucije i poželeo da se više ne desi prekid rada društva, bilo iz kog razloga.

Prema rečima Sekulića, mnogi su se u rad "Prosvjete" uključili iziritirani intenzivnim ocrnjivanjem Srba.

"Mi smo afirmisali svoju kulturu i nikad nismo ništa loše govorili protiv Hrvata", rekao je on.

 

Radaković je istakao rad na stvaranju biblioteke koja je 1993. godine počela od nule, a danas ima zavidan fond knjiga koji deli i drugim bibliotekama koje imaju pododbori na terenu.

"Učini smo mnogo na izdavaštvu i informisanju, stvaranju pododbora na terenu kojih sada imamo preko 50, s nekoliko hiljada članova, kao i razvoju narodne kulture. Nismo se priklanjali nikakvim političkim opcijama, već smo se priklonili srpskom narodu u Hrvatskoj", rekao je Radaković.

 

Osim ambasadora i njegovih saradnika, na svečanoj sednici su bili i čelni ljudi i aktivisti srpskih organizacija i manjinske samouprave.