ČAVIĆ BRDO (SNV) - Zaklinjem se da iz ruke neću pustiti oružje sve dok posljednji fašistički okupator ne napusti moju zemlju... Ako prekršim ovu zakletvu, neka sramotno padnem od ruku svojih drugova! - tako glasi prva partizanska zakletva koju su banijski borci položili na Čavića brdu u Šamarici 28. rujna 1941.
Tekst ove svečane izjave uskoro su preuzele sve partizanske jedinice u osnivanju na području Hrvatske, ali i cijele Jugoslavije.Na istom mjestu, duboko u šumovitom srcu Banije, antifašistički borci i antifašisti Petrinje nedavno su obilježili 71. obljetnicu polaganja prve partizanske zakletve, položeni su vijenci, evocirane su uspomene, a razvilo se i partizansko kolo.
Od 200 partizana, djevojaka i mladića, uglavnom između 16 i 20 godina, koji su tog dana položili zakletvu, danas ih je živo samo petero: Dara Janeković, Stanko Rebrača, Nikola Mraković Učo, Slavko Janeković i Živko Juzbašić.
- Imao sam 17 godina i evo, upravo ovdje sam stajao kada je čitan tekst zakletve - prisjeća se Živko Juzbašić, jedini od preživjelih koji je prisustvovao obilježavanju 71. godišnjice zakletve.
- Još i danas te mi riječi odjekuju u srcu. Kada zatvorim oči, vidim ovdje svoje drugove, sve odreda neodraslu banijsku mladost, koje više nema. U povijesti ovih, a i svjetskih prostora, izgovoreno je mnogo zakletvi, manje ili više ispunjenih, ali naša partizanska zakletva izrečena tog jutra na Čavić brdu održana je do kraja i svaka njena riječ poštovana je poput svetinje. Drago mi je da petrinjski antifašisti ne zaboravljaju ovo mjesto i ono što se ovdje dogodilo, no istovremeno obuzima me tuga kada ovdje, na Šamarici, vidim porušene ostatke spomen-doma i hotela, zarasle u šikaru i potpuno zapuštene. Mnogo je školskih sati povijesti ovdje održano i mnogo je prijateljstava ovdje sklopljeno. Danas je sve sablasno i pusto, jedva da se zapuštenom cestom može doći - rekao je Juzbašić.
Da nisu zapušteni samo objekti, već i prava antifašističkih boraca iz Drugog svjetskog rata podsjetio je Milorad Bojčetić, predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca i antifašista Sisačko-moslavačke županije.
- Od osamostaljena Republike Hrvatske prošlo je gotovo 20 godina i upravo toliko svjedočimo oduzetim pravima učesnicima Narodnooslobodilačke borbe, posebno ratnim vojnim invalidima iz NOB-a. Onima koji su u invalidskim kolicima ili su potpuno nepokretni, prema važećem Zakonu, ne može se priznati više od 50 posto invalidnosti. Jednako tako, odgovorni zatvaraju oči pred činjenicom da u Hrvatskoj ima više od 3.000 porušenih partizanskih spomenika i spomen-domova, a ne sjećam se da je neki od njih obnovljen ili da je netko odgovarao za njihovo rušenje - kazao je Bojčetić.
