će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
BEOGRAD - Povodom brojnih zahtjeva, pitanja, odobravanja i primjedbi povodom saopštenja Upravnog odbora Zavičajnog udruženja Banijaca, potomaka i prijatelja Banije iz Beograda, a vezano za održavanje 17. tematske sjednice Upravnog odbora, neke vrste Okruglog stola, održane 02. avgusta 2012. godine, odlučeno je da se u cijelosti na sajtu Banija Online objavi zapisnik sa iste.
ZAVIČAJNO UDRUŽENJE BANIJACA, POTOMAKA I PRIJATELJA BANIJE BEOGRAD
Dečanska 8/4
11000 Beograd
PIB : 104865415
Mat.Broj : 17678094
Tekucći račun : 205-116080-78
Z A P I S N I K
Sa 17.sjednice Upravnog odbora
Odrzane 02.08.2012. godine u prostorijama Mesne zajednice »Ikarus« u Novom Beogradu
Sjednica je započela u 17,00 sati.
Sjednici su prisustvovali članovi UO : Milan Žunić,Miloš Bajić,Miroslav Kovjanić,Bosiljka Djaković,Boro Ostojić.
Sjednici nisu prisustvovali članoviUO : Milan Pađen,Anđelko Polimac,Vlado Batnožić,Marijana Borković,Pero Devetak,Vida Jurić,Milanka Juzbašić,Adam Kukuleča,Milovan Lalić,Milan Rak,Dragan Cvetojević,Boško Džajić,Ljubica Šakić.
Sjednici nije prisustvovao ni predsjednik Skupštine Udruženja Milan Mišo Đurić.
Sjednici su prisustvovali po pozivu predjednika UO : Nikola Demonja,koordinator pjevačke grupe Zavičajnog udruženja Banijaca;Željko Kukić,Kulturna zajednica Krajine;Miodrag Linta,Koalicija izbjegličkih udruženja i narodni poslanik u Skupštini Srbije;Mile Šapić,koordinator za Kordun ispred Koalicije izbjegličkih udruženja;Nikola Kukulj,član inicijativnog odbora svesrpskog Sabora;Vlado Šašo,udruženje nestalih iz RS i RSK;Mile Paspalj,privrednik i bivši Predsjednik Skupstine RSK,Savan Grabundžija,privrednik i bivši ministar u vladi RSK i sadašnji član GO SNS;mr.Svetozar Vinčić,privrednik i bivši ministar u vladi RSK;mr.Veljko Samardžija,član GO Nove Srbije.
Sjednica UO je bila tematska te je za nju predložen slijedeći :
D N E V N I R E D
Obilježavanje 17. godišnjice od zločinačke vojno-policijske akcije »Oluja« koju je izvršila Republika Hrvatska na prostorima bivše Republike Srpske Krajine.
Predsjednik UO Milan Žunić je pozdravio sve prisutne i zahvalio im se sto su se odazvali ovoj tematskoj sjednici OU Udruženja Banijaca, a upriličenoj radi obilježavanja 17. godisnjice od zločinačke akcije »Oluja« koju je izvela i organizovala Republika Hrvatska kao udruženi zločinački poduhvat u kojoj je stradalo vise od 2650 lica i u egzodus naterano vise od 340000 Srba.Predsjednik UO je zatim pozvao sve prisutne da minutom šutnje odaju počast svim žrtvama iz RSK koji su postradali od 1990-1995 godine.
Predjednik UO je zatim prisutne goste upoznao sa »Zavičajnim udruženjem Banijaca,potomaka i prijatelja Banije«,sa aktivnostima društva,sa dosadašnjim radom društva i sa manifestacijama koje društvo organizuje već duži niz godina i po kojima je poznato u široj javnosti (»Idi i upoznaj«;«Kup Banija«;kulturna manifestacija »Braća Micić«;stampanje bosura »Održivost povratka izbjeglica na Baniju«;«Banijska večer«) Predsjednik UO je zatim prisutne goste upoznao i sa problemima sa kojima se društvo suočava u svom radu i sa prioritetnim zadacima koje društvo treba da obavi u slijedecćem kraćem vremenskom periodu.Društvo mora u slijedećem periodu da riješi prostor u kome će društvo da radi i djeluje kao i da riješi narodnu nošnju za pjevačku grupu,mušku i žensku.Predsjednik UO je istakao da veruje da će se ovi problemi riješiti uz pomoć institucija države Srbije a i prijatelja udruženja, medju kojima su i današnji gosti koji su prisutni na ovoj sjednici UO.
Predsjednik UO je zatim održao uvodnu riječ povodom obilježavanja 17. godišnjice od zločinačke akcije »Oluja« i agresije Republike Hrvatske na teritoriju RSK koja je dovela do pada RSK.Haški tribunal je akciju »Oluja« okarakterisao kao »udruženi zločinački poduhvat« koji je imao za cilj »prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog podrucja Hrvatima«.Za te zločine prvostepenom presudom su osuđeni Ante Gotovina na 24 godine zatvora i Mladen Markač na 18 godina zatvora.Predsjednik UO je zatim naglasio da Hrvati vec 17.godina slave i glorifikuju zločin počinjen nad Srpskim narodom bez adekvatne reakcije medjunarodne zajednice povodom toga kao i bez adekvatne i odgovarajuće oštre reakcije vlasti u Srbiji za sve ove protekle godine.Predsjednik UO je zatim naglasio da se izgnanom Srpskom narodu iz Hrvatske uporno krše osnovna ljudska prava sve ove godine i da nitko ne pokušava da taj problem riješi.U Hrvatskoj nema političke volje da se ti problemi rešavaju a u Srbiji se ti problemi uporno guraju »pod tepih« radi dobrosusJedskih odnosa i saradnje sa vlastima u Hrvatskoj.Predsjednik UO je zamolio prisutne da u raspravi, koja ce slijediti poslije ovog uvodnog izlaganja, probamo naći način na koji bi se Hrvatska prisilila da konačno počne riješavati probleme svojih građana koje je istjerala iz vlastitih kuća.Problemi koje Hrvatska mora da riješi su :
Povratak srpskog stanovnistva na svoja vjekovna ognjišta i ekomska održivost povratka i naravno bezbjednost povratnika.
Ekonomski oporavak područja bivse RSK i nadoknada štete učinjene pljačkaškom privatizacijom firmi sa tog područja, sa kojim bi sredstvima se obnovila proizvodnja u tim firmama i fabrikama i omogućilo zaposlenje povratnika.
Neisplacene a zarađene penzije i konvalidacija radnog staža.
Povratak i obnova privatne imovine i nadoknada štete za opljačkanu pokretnu imovinu.
Povratak stanarskih prava i omogućavanje otkupa dobijenih stanova po uslovima i na način kako su to učinili ostali hrvatski državljani.
Nakon uvodnog izlaganja Predsjednika OU otvorena je rasprava.
Mr.Veljko Samardžija : Pozdravlja organizaciju ovog skupa i podržava uvodnu riječ Predsjednika UO i daje prijedlog da se sa ovog sastanka obavezno pošalje pisani dokument za štampu,zatim Predsjedniku Srbije, Tomislavu Nikoliću kao i Predsjedniku vlade Srbije, Ivici Dačiću i institucijama države(Ministarstvu spoljnih poslova) da stanu u odbranu ljudskih prva izgnanih građana iz RSK i Hrvatske koja su ugrožena i koja se uporno krše već 20 godina.
Mile Paspalj : Pozdravlja sve prisutne,zahvaljuje se na pozivu da učestvuje u radu ovog skupa i naglašava da je država Srbija do sada malo toga učinila na povratku istjeranih gradjana iz Hrvatske, gotovo nista, i da se priča o povratku izgnanih Srba iz Hrvatske treba dići na najviši politički nivo države Srbije.On lično vjeruje da će nova vlast u Srbiji mnogo više učiniti na tom planu nego sve dosadašnje vlasti zajedno.Država Srbija treba i mora dati svaku podršku i materijalnu i moralnu kako bi se stimulisao povratak izbjeglog stanovnista u Hrvatsku sa ciljem da bi se ti krajevi sačuvali,ne samo zato sto su to vjekovna ognjišta srpskog naroda već i zato sto je to privatna imovina izbjeglog stanovništa, a Hrvatska na svaki način pokušava da im tu privatnu imovinu,donošenjem diskriminatorskih zakona,otme i to uveliko već čini.
Savan Grabundžija : Vjeruje da će se nova vlast i te kako uključiti u riješavanje problema izbjeglog Srpskog stanovništva iz Hrvatske.Novoj vlasti ne treba podilaziti, već vršiti konstantan pritisak na nju sa informacijama i podacima i tražiti riješavanje nagomilanih problema izbjeglog stanovništa.
Boro Ostojić : Osvrnuo se na nedopustivo ponašanje pojedinaca i institucija u Srbiji u proteklom vremenu, koje se odnosilo na minimiziranje zločina koja su učinjeni u RSK i Hrvatskoj prema srpskom narodu, pa na neki način i ućutkivanje onih koji su te zločine isticali, od strane važnih političkih faktora u Srbiji pa čak i od pojedinih državnih institucija.
Milos Bajic : Osvrnuo se na sudske procese koji izbjegli Srbi vode u Hrvatskoj za povrat svoje imovine i pričinjenu štetu na toj imovini.Te sudske postupke Srbi uglavnom gube iz proceduralnih razloga i još kud ne mogu da vrate svoju imovinu, moraju da plate ogromne sudske troškove.Država Srbija nije našla za shodno da organizuje neku pravnu službu,vladinu ili nevladinu, koja bi pomogla stanovništvu u takvim slučajevima.Poznato je da su u Hrvatskoj zakoni diskriminatorski prema srpskom stanovništvu a sudovi ne sude po pravu već po politici,i da bi iz tih razloga Hrvatsku trebalo tužiti sudu za ljudska prava u Strazburu,a bez pomoći države Srbije, izbjeglo stanovništo iz Hrvatske to nije u stanju.Privatna imovina Srba u Hrvatskoj se mora vratiti vlasnicima ili ih se moraju adekvatno obeštetiti.Udruženja kao što je ovo se ne bave politikom ali se itekako bave riješavanjem problema izbjeglog stanovništva,a ovo su ti problemi koji se moraju riješiti.
Milan Žunić : Udruženja se ne bave politikom ali se zato politika i te kako umješala u rad udruženja i rascjepkala nas na stotine raznih udruženja i sa tom praksom se mora prestati.Potrebno je da se sva udruženja ujedinje u jedno krovno udruženje koje bi iza sebe imalo snagu članstva a ispred sebe zahtjeve za riješavanje ovih problema .Dosta nam je podjela,one su nas i dovele do pozicije u kojoj se sada nalazimo.Ovo udruženje je već pokrenulo inicijativu ka ostalim udruženjima oko ujedinjenja svih udruženja u jednu krovnu organizaciju,i nadam se da će ta inicijativa uskoro uroditi plodom.
Mr.Veljko Samardžija : Politika se vodi u parlamentu države.Zato se ja sada obraćam gospodinu Miodragu Linti.Vi ste sada predstavnik srpskog naroda u parlamentu Republike Srbije i trebate i morate a to vam je i obaveza, da učinite sve što je u Vašoj moći da problemi srpskog naroda izgnanog iz Hrvatske izađu na vidjelo dana.Da zahtjevate od parlamenta Srbije da održi tematsku sjednicu posvećenu izgnanom srpskom narodu iz Hrvatske i da se donese rezolucija o zaštiti ljudskih prava tog naroda i da se konačno počnu rješavati problemi koji pritišću tu populaciju.Za 100 dana će mo se ponovo sastati da vidimo da li se išta pomerilo sa mrtve tačke,mi vremena za čekanje više nemamo,nama treba akcija i rješavanje problema.
Mile Paspalj : Rascjepkanost udruženja i njhova nesloga i antagonizam koji među njima sada vlada je očito bio nečiji interes.Mi moramo tražiti i naći formu kroz koju će mo djelovati i gdje će se naše djelovanje vidjeti i čuti.Da li je to politika,kultura,sport,razne manifestacije,protesti,saopštenja ili bilo šta drugo,samo da se čuje da postojimo i da imamo zahtjeve koji se moraju rješavati.Mora se pod hitno napraviti naš kulturni centar ili poput jevreja naš »zid plača« i da Srbija svakog stranog državnika koji dođe u Srbiju odvede do tog zida da se shvate razmjere zločina i genocida koji je napravljen nad srpskim narodom u RSK i Hrvatskoj.Predlažem da se ubuduće kad god se vidimo i sastanemo pozdravljamo sa pozdravom »dogodine u Krajini« da taj pozdrav prenesemo našoj djeci i našim unucima a oni svojim potomcima.Valjda će jedna od generacija ispuniti zavjet.Izraelci su se tako pozdravljali hiljadu godina ali su docekali da se vrate na svoju zemlju.
Nikola Demonja : Potpuno se slažem sa idejom o zidu plača..Ja sam kordinator pjevačke grupe u Udruženju Banijaca i mogu vam reći da stalno na našim nastupima prisustvujem »zidu plača«.Dok mi na pozornici pjevamo naše autohtone narodne pjesme u gledalištu se plače.Hocu da vam kažem da je važnost kulture i kulturnih manifestacija vrlo važna karika o širenju istine o nama,izgnanim srbima iz Hrvatske.Jedinstvo udruženja je također bitna stvar,jer samo jedinstveni možemo dati snagu i podršku našim predstavnicima u vlasti,sada konkretno gospodinu Linti ciji rad cenim i podržavam.
Mr.Svetozar Vinčić : Ne brani nama nitko ni političko djelovanje.Pa i ovoj današnji skup je neka vrsta politike,bez obzira koliko se mi pravdali da se politikom ne bavimo.Ako je politika jedini način da rješimo naše probleme,onda će mo se baviti politikom.Podržavam ovo današnje okupljanje i ovakve rasprave i mislim da je to pravi put za rješavanje problema izbjeglog srpskog naroda iz RSK i Hrvatske.
Miodrag Linta : Napravili smo jedan veliki iskorak iz blata gdje smo se nalazili u zadnjih 17 godina.Do sada smo se bezrezervno priklanjali svakoj vlasti u Srbiji i nijedna nam nije pomogla u rješavanju naših problema niti je pokušavala da napravi bilo kakav odlučniji iskorak na tom planu.Prošla vlast nije htjela da prihvati našu peticiju, potpisanu od strane 70000 potpisa gradjana,državljana Republike Srbije, u kojoj je zahtevano između ostalog, da se zaštite naša legitmna prava i osnovna ljudska prava koja nam se krše u Hrvatskoj.Nakon toga »Koalicija izbjegličkih udruženja«, kojoj sam ja na čelu, je donijela odluku da napravi iskorak i nađe politički interes i da sačini sprazum sa SNS o saradnji, koji nam je donio jedno poslaničko mjesto u Skupštini Srbije.«Koalicija izbjegličkih udruženja« je već napravila niz poteza koji se odnose na rješavanje problema izbjeglog i prognanog srpskog naroda iz Hrvatske.Izmedju ostalog poslali smo zahtjev Skupstini Srbije o sazivanju tematske sjednice posvecene zaštiti ljudskih prava izbjeglih Srba iz Hrvatske i dali predlog rezolucije po tom osnovu.Koalicija šalje delegaciju 08.08.2012. godine u Donji Žirovac u Opštini Dvor, da položi vijence za postradale Srbe u egzodusu 1995 godine na tom mjestu gdje je izvrsen masakr nad nedužnim civilima,djecom i starcima.Povodom toga poslali smo obaveštenje i poziv najvišim rukovodiocima Hrvatske države da prisustvuju tom dogadjaju kao i svim politickim predstavnicima srpskog naraoda iz Hrvatske.Tržimo način da se osnuje fond iz kojeg će se financijski pomagati povratak i održivost povratka Srba u Hrvatsku.Tražimo reciprocitet investicionog ulaganja između Srbije i Hrvatske.Hrvatska je osnovala preko 250 raznih preduzeća koja nesmetano rade u Srbiji a Srbija samo par u Hrvatskoj i ona ne rade zbog raznoraznih smicalica hrvatske vlasti.Tražimo način kako da motivišemo poslovne ljude iz Srbije i srpske dijaspore da nađu interes i da ulažu u srpske krajeve u Hrvatskoj i da osnivaju firme gdje bi Srbi mogli da rade i tako održe svoj opstanak na svojim ognjštima.
Nikola Kukolj : Zlocin koji je napravljen u Donjem Žirovcu je neshvatljiv i takvih je razmjera da je ravan genocidu.Normalan um ne može da shvati sta je te monstrume natjeralo da se tako iživljavaju na nemocnim i nedužnim narodom.Mnoge stvari o Žirovcu se još ne znaju a možda se nikad neće ni saznati.Nisam siguran da će hrvatska vlast dopustiti polaganje vjenaca u Donjem Žirovcu,jer se tu radi o njihovoj odgovornosti.Ja sam na ovaj skup došao ispred »Inicijativnog odbora za sazivanje svesrpskog sabora«.U tom odboru su intelektualci iz cijelog svijeta koji su Srbi ili srpskog porjekla.Cilj svesrpskog sabora je borba za srpska prava od strane mladih i obrazovanih ljudi koji nisu ničim vezani za događaje na Balkanu a koji se nalaze na istaknutim mestima u svijetu politike i biznisa.
Željko Kukic : Čast mi je pozdraviti jedno od najboljih udruženja u Srbiji.Ovdje danas trebamo naći način kako da izvršimo pritisak na Hrvatsku da izvrši svoju obavezu i da riješi probleme izgnanih Srba i omogući im povratak na njihova ognjništa.Slažem se sa inicijativom koju sam čuo danas ovdje o pravljenju dostojnog spomenika žrtvama iz RSK,kako su ga neki ovdje nazvali »zidom plača«,a ne ono ruglo koje je podignuto na željezničkoj stanici,koje ne znam čemu služi.
Predsjedik UO, Milan Žunić, je dao na raspravu navodnu izjavu njegove Svetosti Patrijarha Srpskog Irineja,od 12.07.2012. godine a u vezi eventualnog nedolaska u Srbiju Pape Benegdita XVI, »da su izbjeglice potencijalna bezbjednosna opasnost za dolazak Pape u Srbiju te da mu se ne može garantovati bezbjednost«.
Nakon rasprave zaključeno je da se od njegove Svetosti zatraži objašnjenje za ovakvu izjavu,ako je izrečena sa njegove strane, jer ona predstavlja uvredu za izbjeglo i protjerano srpsko stanovništvo iz RSK i Hrvatske.