Navršile se 34 godine od nekažnjenog hrvatskog zločina u Bjelovarskoj kasarni

Navršile su se 34 godine od nekažnjenog zločina Hrvatske nad vojnicima tada jedine legalne državne vojske JNA u Bjelovarskoj kasarni, koje su pripadnici hrvatskog Zbora narodne garde strijeljali nakon dobrovoljne predaje.

Pripadnici ZNG su 29. septembra 1991. godine otpočeli opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su prije toga 15 dana držali pod totalnom blokadom, podsjetio je Dokumentaciono-informativni centar "Veritas".

Komandant 265. mehanizovane brigade JNA, stacionirane u kasarni "Božidar Adžija", pukovnik Rajko Kovačević, naredio je na kraju dana obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja, predaju vojnika i starješina i njihovo postrojavanje u krugu kasarne, nakon čega su pripadnici ZNG ušli u kasarnu.

Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da budu strijeljani komandant Kovačević i njegovi pomoćnici potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase Dragiša Jovanović.

Sutradan su, po Šimićevoj naredbi, građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu, u kojoj su bili izloženi leševi ubijenih oficira i u mimohodu ih skrnavili pljuvanjem i mokrenjem po njima, podsjetili su iz "Veritasa".

Dok je trajala borba za kasarnu, major JNA Milan Tepić /34/, komandant skladišta borbenih sredstava "Barutana" u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, minirao je skladište sa 170 tona eksplozivnih sredstava kako bi spriječio da se pripadnici ZNG domognu eksploziva.

Tom prilikom poginuli su i major Tepić i vojnik Stojadin Mirković /19/, koji je, uprkos Tepićevoj naredbi, odbio da se preda.

Hrvatska strana je potvrdila gubitak 11 svojih vojnika, zbog čega su, poslije predaje, iz osvete, strijeljali komandira straže na tom objektu, starijeg vodnika Ranka Stevanovića iz Prokuplja.

U kasarni "Božidar Adžija", osim oficira, poginula su još šestorica pripadnika JNA Zoran Krstić, Šukri Keljani, Ljubiša Lazić, Nedeljko Jovetić, Ejup Berdoli i Goran Radovanović.

Zarobljeno je 59 oficira, podoficira i građanskih lica na službi u JNA i oko 250 vojnika, koji su, nakon fizičkih i psihičkih zlostavljanja u logorima u Bjelovaru, razmijenjeni 9. novembra 1991. godine.

Šestorica zarobljenih rezervista JNA sa područja Bjelovara - Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Ivan Hosjak, Boško Radonjić i Milorad Đorđević, izdvojeni su i zatvoreni u policijsku stanicu.

Njih su četiri dana kasnije izvela uniformisana lica sa fantomkama na glavama i strijeljali ih iste noći u šumi Česma, nedaleko od mjesta Malo Korenovo. Strijeljanje je preživio civil Savo Kovač iz Bjelovara.

Iz "Veritasa" su istakli da još niko nije osuđen za opisane zločine nad pripadnicim JNA, tada jedine legitimne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem sastavu je u to vrijeme formalno-pravno bila i Hrvatska.

Niko nije osuđen, iako je bilo i prijava pred Haškim tribunalom i optužnica pred Vojnim sudom u Beogradu, kao i suđenja pred hrvatskim sudovima.

Županijski sud u Rijeci je 2019. godine nepravosnažno oslobodio Juru Šimića odgovornosti da je naredio strijeljanje, a Vrhovi sud Hrvatske mu je potvrdio oslobađajuću presudu.

Predsjedništvo SFRJ je 19. novembra 1991. godine proglasilo majora Milana Tepića, rodom iz Komlenca kod Kozarske Dubice, narodnim herojem, posljednjim i jedinim u ratu devedesetih prošlog vijeka.

Predsjednik SR Jugoslavije odlikovao je decembra 1999. godine vojnika Stojadina Mirkovića iz Gornje Leskovice kod Valjeva Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbednosti prvog stepena.

Mirkovića je Sveti Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve posthumno odlikovao Ordenom Svetog Save trećeg stepena za "vrlinski život, požrtvovanost i posvjedočenu ljubav prema Bogu i bližnjem svom".

RTRS