Diskriminatorna odluka Savjeta za nacionalne manjine

ZAGREB - Samostalnom srpskom tjedniku Novosti većinskom odlukom Savjeta za nacionalne manjine na sjednici održanoj 24. travnja smanjena su sredstva za 35 posto u odnosu na prošlu godinu. Konkretno, lani je Novostima Savjet dodijelio 610 tisuća eura, a ove godine 400 tisuća.

Takva odluka na tragu je zahtjeva Domovinskog pokreta koji traži potpuni prestanak proračunskog financiranja Novosti. Ta je odluka, u ovoj visini, bila i javno najavljena na naslovnici jednog od najtiražnijih dnevnih listova u prosincu 2024. godine.

Smatramo posebno problematičnim što je odluku o smanjenju financiranja Novosti usvojilo tijelo koje prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina mora brinuti o zaštiti i unapređenju manjinskih prava, a ovom odlukom potire svoj dosadašnji rad i praksu, negira standarde koje je samo uspostavilo i uvodi praksu derogiranja manjinskih prava sukladno stranačkopolitičkim interesima.

Znakovito je da su, prema izjavi predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Tibora Varge, Novosti jedini manjinski medij kojem su smanjena sredstva.

Nakon sjednice u izjavi za medije Varga je više puta ponovio da Savjet ima mandat za financiranje kulturne autonomije, ali ne i političkog sadržaja. Međutim, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u čl. 18. st. 3 navodi da vijeća nacionalnih manjina i njihove udruge „mogu obavljati djelatnost javnog priopćavanja (izdavati novine, proizvoditi i emitirati radijski i televizijski program i obavljati djelatnost novinskih agencija) u skladu sa zakonom“. Nikakva ograničenja o kojima govori Varga se ne spominju, kao ni u Kriterijima financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina samog Savjeta za nacionalne manjine. Smatramo posebno problematičnim što ovakvo nepoznavanje manjinskog zakonodavstva i ustavnopravnog okvira u kojem djeluju manjine u RH dolazi od predsjednika tijela koje bi trebalo štititi taj okvir. Osim toga, ovu odluku i njeno usmeno objašnjenje koje je dao Varga smatramo diskriminatornim.

Slučaj financijskog kažnjavanja Novosti ući će u područje antidiskriminacijskog prava. Naime, kada se ocjenjuje je li nešto diskriminatorno moraju se dati odgovori na dva pitanja: je li postupanje nepovoljno i je li uvjetovano činjenicom da se radi o subjektu koji pripada određenoj manjinskoj zajednici. Smatramo da su u slučaju Novosti oba uvjeta ispunjena. Predsjednik Savjeta navodi da su srpskim organizacijama povećana sredstva te da se stoga ne radi o diskriminaciji, a i time zapravo podcrtava diskriminaciju jer su problem Novosti upravo kao srpski medij koji se drznuo pisati o političkim temama.

Riječ je o političkoj cenzuri koja se provodi argumentima Domovinskog pokreta, što pobuđuje sumnju u autonomiju procesa odlučivanja Savjeta za nacionalne manjine. Ti su argumenti zasnovani na antimanjinskoj retorici i politici spomenute stranke ne samo prema Novostima nego prema srpskoj zajednici i njenim pravima u cjelini. Prema DP-u, medij manjine uopće ne bi smio pisati o temama od općeg društvenog i političkog značaja, čime se jednu manjinu i njen medij želi svesti na folklorno društvo. Jasno je da DP-u smetaju tekstovi kojima Novosti afirmiraju antifašizam, ravnopravnost i razotkrivaju suradnju njihovih članova s političkim strankama iz inozemstva koje imaju pretenzija prema hrvatskom teritoriju.

Ovakva većinska odluka Savjeta za nacionalne manjine je izravan napad na zajamčena prava nacionalnih manjina, na slobodu medija i na medijski pluralizam.

O svemu će Novosti obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije.

Uredništvo Samostalnog srpskog tjednika Novosti