Jasenovac nije samo mjesto patnje i stradanja, nego klanica nevinih žrtava

Jasenovac po ulasku partizana | Foto: Branko Savić

Osamdeset je godina od proboja posljednjih zatvorenika iz zloglasnog logora Jasenovac. Dvadeset drugog aprila 1945. godine iz najzloglasnije "fabrike smrti" a nerijetko nazivane "balkanskim Aušvicom", u bijeg je krenulo 600 logoraša.

Tek nešto više od stotinu, ih je preživjelo. Da Jasenovac nije bio samo mjesto patnje i stradanja, nego klaonica nevinih, gdje okrutnost nije imala granicu, istakli su eminentni stručnjaci iz cijelog svijeta, koji su se okupili u Kozarskoj Dubici na Međunarodnoj naučnoj konferenciji "NDH i koncentracioni logor Jasenovac, u svjetlu savremenih istraživanja".

Skup organizuje Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Milorada Dodika.

U Jasenovcu je na najmonstruozniji način ubijeno 700 hiljada Srba, Jevreja i Roma, među kojima i 20 hiljada djece. Ustaški dželati nisu birali sredstva, a prema zvaničnim podacima, zabilježeno je čak 57 različitih načina egzekucije.

Da Jasenovac i njegovo najveće stratište Donja Gradina, nije bilo samo mjesto patnje i stradanja, već klaonica nevinih, gdje okrutnost nije imala granicu, rečeno je međunarodnoj konferenciji, u okviru koje se obilježava 80 godina od herojskog proboja jasenovačkih mučenika. Pobjede nad fašizmom i ustaškim pokretom.

- Manje od stotinu je preživjelo pod kišom ustaških metaka, taj bijeg nije bio samo pokušaj oslobađanja, bijeg iz zatočeništva, nego psolednji čin prkosa uništenju, očajnička nada da će bar jedan od njih preživejti i svjedočiti o brutalnom pokolju koji je trajao pune četiri godine - rekao je Gideon Grajf, ekspert za istraživanje Holokausta.

Grajf kaže da je sjećanje na zločine u najvećoj fabrici smrti, prečesto bilo predmet namjernog iskrivljavanja i poricanja istorije, a njegovanje sjećanja i odavanje pošte nevino stradalim žrtvama i podsjećanje na istorisjke činjenice jedini je način u borbi protiv istorijskog revizionizma.

- Jer je to jedini način da se izborimo protiv istorijskog revizionizma i da tu kulturu pamćenja na genocid koji je sproveden nad Srbima, Jevrejima i Romima na prostoru NDH u stvari usadimo u kolektivnu svijest naroda - kaže prof. dr Draga Mastilović.

- Ovaj razgovor naš i taj sastanak smatram jednom od prekretnica na tu temu. Dosta je bilo da nam drugi pričaju koliko je Roma stradalo - dodaje prof. dr Dragoljub Acković, predsjednik udruženja Roma Srbije.

Istina o koncentracionom Logoru Jasenovac nije poznata onoliko koliko bi terbalo da bude.

- Genocid koji je izvršen tada koji je sigurno najveći genocid na Balkanu u 20 vijeku i sve to treba da bude proučeno i da što više ljudi o tome sazna, o tome i sad raste veće interesovanje za to pitanje i u Rusiji - rekao je Georgije Engelgardt, viši savjetnik u Ruskom domu u Beogradu.

- Ovo je najmračnije poglavlje Evropske istorije ne samo istorije na Balkanu i pokazuje šta se dešava kada ignorišete osnovnu ljudski vrijednost a to je život, i kada ne poštujete osnovna ljudska prava - kaže Knut Flovik Thoresen iz Norveške.

Važno je pamćenje na nevino stradale žrtve i očuvanje istine za buduće generacije.

Da dokumentujemo naučno sve novopristigle arhivske dokumente usmena svjedočanstva fotografije i predmete kako bismo sastavili mozaik strdanja prije svega civilnog stanovništva Srba u Potkozarju ali i na široj teritoriji na kojoj se prostirala NDH - ističe Tanja Tuleković, direktor Spomen područja Donja Gradina.

Sedmica kulture sjećanja i pamćenja, posvećena žrtvama ustaških zločina i stradanju srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu, obilježava se i u svim školama u Srpskoj. Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, biće obilježen u Donjoj Gradini u nedjelju, 27-og aprila.

RTRS