Održana je izborna skupština Udruženja penzionera iz Hrvatske

BEOGRAD - U Velikoj sali GO Novi Beograd 22. decembra 2024. Udruženje penzionera iz Hrvatske održalo je izbornu skupštinu.

Ovom prilikom ugostili su Jelenu Borić i Dejana Živkovića iz Srpskog narodnog vijeća, narodnog poslanika Miodraga Lintu, predstavnika Komesarijata i generalnog sekretara Udruženja Srba iz Hrvatske Milojka Budimira, novinarke Draganu Bokun i Jovanu Marić.

Minutom ćutanja odata je pošta tragično stradalim u nesreći na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i preminulim članovima skupštine i udruženja.

Profesor Mile Rajčević kaže da je Udruženje u početku, kada je osnovano, zastupalo prava i interese 57.500 penzionera koji su primali penzije preko Komercijalne banke, i njihovih potomaka. Danas je to oko 60.000 penzionera, koji većinom primaju penzije iz Hrvatske i Srbije.

Republika Hrvatska uskratila je radom stečena prava svojim protjeranim građanima srpske narodnosti od 1991.godine i jednostranom odlukom, bez rješenja, ili odluke obustavila isplatu penzija. Obnova isplate penzija počela je da teče kada je potpisan Sporazum o normalizaciji odnosa između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, od 1997. godine, ali od podnošenja zahtjeva pa unaprijed. Obustavljena je 81 penzija u prosjeku po penzioneru.

- Udruženje se u više navrata obraćalo nadležnim organima Republike Hrvatske, od predsjednika države, premijera, ministra za rad i zapošljavanje… zaštitniku građana. Na svaki naš dopis hrvatska strana bi odgovorila negativno. Hrvatska strana ne uvažava Udruženje penzionera kao instituciju, a na naše obraćanje redovno napomenu, da svi koji su nezadovoljni mogu da se osobno jave nadležnim institucijama u Hrvatskoj. No, praksa pokazuje, da nikome ko se osobno obratio nisu udovoljili. Građani srpske narodnosti, koji su pokretali sudske sporove, spor su izgubili, jer je hrvatsko pravosuđe u službi politike hrvatske države. Udruženje se pismeno obraćalo predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću sa molbom da primi na razgovor predstavnike Udruženja, koji bi ga upoznali sa aktuelnom problematikom.

U proteklim godinama organizovali su ljetovanje u Grčkoj, više izleta i ekskurzija u Srbiji pod motom „Upoznaj Srbiju da bi je više volio“. Posjetili su mnoga značajna kulturna i istorijska mjesta u Republici Srbiji i Republici Srpskoj. Održavali su redovne sjednice Skupštine, Glavnog odbora i sjednice Pradsjedništva Udruženja.

- Prisutni smo u elektronskim i štampanim sredstvima javnog informisanja, izdavali smo knjige naših članova, sarađivali u listu Saveza Srba iz regiona Srpskom kolu, uz zahvalnost što prati naš rad i objavljuje naše aktivnosti, pisali u ostaloj štampi, sudjelovali u panel diskusijama, TV-emisijama…

Sarađujemo sa Komesarijatom za izbeglice i migracije Republike Srbije, Humanitarnim centrom za integraciju i toleranciju, Novi Sad, Kancelarijama Vlade Republike Srbije, Kancelarijom za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i za Kosovo i Metohiju, krovnim organizacijama, izbjegličkim i zavičajnim udruženjima Srba iz Hrvatske: Asocijacijom izbjegličkih i drugih udruženja iz Republike Hrvatske i Koalicijom udruženja izbjeglica u Republici Srbiji, Savezom Srba u regionu, Udrugom finansijski oštećenih građana, Vukovar.

Predsjednik Udruženja Jovan Kablar prisjetio se perioda kada je osnovano Udruženje penzionera. Prvo je postojalo kao Odbor penzionera pri Demokratskoj inicijativi Knin (DIK) kojim je rukovodio pokojni Matijaš.

- Izdvojili smo se i registrovali kao udruženje 2007. godine. Bili smo mnogo angažovani. Hrvatska je ukinula penzije u 9. mjesecu 1991. godine Srbima, bez ikakvog obavještenja. Prvo su se opštine snalazile, da bi kasnije dobijali, kada se uključio Fond iz Srbije, neke male svote, 10, 15 maraka. To je trajalo do mirne reintegracije, 1997.

Uslijedilo je prikupljanje kontakata penzionera, zvanja, uzimanje njihovih podataka. Učestvovali su na Međunarodnim naučnim skupovima, okruglim stolovima i mnogim sastancima.

Obradili smo dva aneksa iz Bečkog sporazuma, Aneks G (Privatna svojina i stečena prava) i Aneks E (Penzije).

- O ta dva aneksa smo napravili zaključke koje smo dostavili Vladi, ali se Vlada oglušila. Htjeli smo da Vlada formira radne grupe koje će da rade na tom problemu. Od perioda kada je na kao ministar za rad, boračka i socijalna pitanja došao Vulin, pa do danas imamo slabu saradnju sa ovim ministarstvom. Kada tražimo prijem kod ministra ili dođe pomoćnik ministra ili državni sekretar. Iznesemo zahtjeve, na kraju nikada ne dobijemo nikakavu povratnu informaciju. Najavili smo se kod novog ministra Starovića, i nadamo se da će nas primiti.

Kablar kaže nakon mnogih sastanaka radnih grupa iz Srbije i Hrvatske došlo se do zaključka da u Sporazumu o socijalnom osiguranju između Hrvatske i SR Jugoslavije ima jedan problem, i Hrvatska se obavezala da će napraviti izmjenu i dopunu tog sporazuma.

I došla je dopuna koja se odnosila samo na to, da to više nije sporazum o socijalnom osiguranju SR Jugoslavije i Hrvatske nego Srbije i Hrvatske, dakle ništa o neisplaćenim penzijama.

Obratili su se i organizaciji u Ženevi koja štiti prava penzionera izbjeglica. Vijeće je prihvatio predstavku i poslali Hrvatskoj koja je imala primjedbu da mi nismo izbjeglice, nego da su dobrovoljno otišli. Veliko vijeće nije prihvatilo njihove primjedbe, nego su imenovali tri člana komisije (njihova imena, kontakti i adrese su bili javni) koji su njihov preijdlog odbili.

Jovan Kablar je poručio novom rukovodstvu da nastave borbu jer sve dok borba traje, bitka nije izgubljena.

Jelena Borić iz Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba vodi pravni odjel zajedno sa 11 kolega.

- Penzije su lična imovina i trebaju se razmatrati kao imovina koja pripada onome ko je ostvario, ali je i nasljediva. Penzije su pitanje političke volje. Vidim nadu u tzv. Operativnom programu za nacionalne manjine koji Vlada Hrvatske donosi u sporazumu sa političkim predstavnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Jedna od tačaka podrazumijeva i ponovno otvaranje pitanja dospjelih neisplaćenih penzija. U toj tački piše da će Vlada Republike Hrvatske naći načina i programe da se na pravičan način riješi to pitanje. Formulacija koja obećava puno, ali ne nudi još ništa.

Narodni poslanik i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta kaže da je pitanje dospjelih i neisplaćenih penzija jedno od brojnih otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom.

- Svima nam je jasno da u Republici Hrvatskoj ne postoji nikakva politička volja da se rješavaju ovo i druga pitanja i da se od završetka rata 1995. vodi plansko cementiranje etničkog čišćenja srpskog naroda sa područja Krajine i urbanog dijela Hrvatske, više od pola miliona protjeranih Srba.

- Ova su pitanja političke volje i udruženja i pojedinci nemaju nikakave šanse u borbi sa Hrvatskom da ostvare svoja prava. Jedina šansa da se nešto učini jeste da Srbija, kao naša matična država pokrene ta pitanja i da u svom programu Vlada definiše ova pitanja kao jedno od važnih ciljeva Vlade. Nažalost, to se do sada nije desilo.

Kao narodi poslanik postavljao je poslanička pitanja u vezi sa tim problemima, organizovao da Odbor za dijasporu i Srbe u regionu raspravlja o tim pitanjima u Skupštini Srbije, govorio u medijima, ali nije imao uspjeha.

- Naravno, kako je i Jovo rekao na kraju svog izlaganja da ne smijemo nikada odustati od borbe za naša ljudksa, imovinska i stečena prava. Temelj treba da bude Bečki sporazum. Mislim da bi bilo važno da imamo posebnu državnu instituciju za to.

Generalni sekretar Udruženja izbjeglica iz Hrvatske Milojko Budimir naglašava da se Srbi iz Hrvatske ne smiju pomiriti sa ovim stanjem.

- Nažalost, ne čuju dobro institucije ove države za naše probleme. Imamo svesrpsku deklaraciju koja je usvojena u ovoj godini i nisam u njoj vidio da ima išta vezano za nas, Srbe iz Hrvatske. Odnosi se na Srbe u regionu, ali nema nijednog, stava nijednog člana koji se odnosi na Hrvatsku. Udruženje Srba iz Hrvatske nastavlja saradnju sa Udruženjem penzionera, i obećavam da nastavljamo naša putovanja. Moramo se dogovoriti za aktivnosti za sljedeću godinu - rekao je Milojko Budimir i zahvalio se Jovi Kablaru za sve što je učinio.

Branko Binić takođe kaže da je bio na Svesrpskom saboru na Trgu republike 8. juna i da na njemu nije bilo riječi o Srbima iz Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Niko ih nije spomenuo, a bilo je mnogo govornika.

Akademik Jovan Drobnjak zahvalio se Jovanu Kablaru na pozivu i rekao da treba da se akcenat stavi na mlađe koji ostaju da nešto upamte i znaju i da se prava srpska ne smiju zaboraviti i poželio uspjeh novom rukovodstvu.

Radno predsjedništvo na izbornoj Skupštini: Jovan Kabnar, Ljupče Mandić, Jovan Čanak, Zlatibor Sladić, Mladen Prijić, dr Savo Lazić i Mile Rajčević.

Izvještaj Nadozrnog odbora podnio je predsjednik dr Savo Lazić.

Za predsjednika Udruženja izabran je mr Jovan Čanak, za predsjednika Skupštine: Ljupče mr Mandić, za predsjednika Glavnog odbora Zlatibor Sladić, za predsjednika Nadzornog odbora: dr Savo Lazić i za sekretara Mladen Prijić.

Dosadašnji predsjednik Udruženja Jovan Kablar za zasluge za rad Udruženja od osnivanja do danas imenovan je za počasnog, doživotnog predsjednika Udruženja penzionera iz Hrvatske, Beograd. Jovan Kablar je jedan od osnivača Udruženja, svojim dugogodišnjim radom, zalaganjem i entuzijazmom ostavio je neizbrisiv trag u radu Udruženja, kao čovjek, patriota i borac za ostvarivanje prava oštećenih penzionera i ostalih programskih sadržaja do realizacije istih, koje su Udruženje činili prepoznatljivim.

Mr Ljupče Mandić kaže da već dugo godina poznaje Jovana Kablara.

Kao mlad inženjer zaposlio sam se u Elektroprivredi, i kao malđi rukovodilac zao sam ući u probleme. Svaki put u tim trenucima bih pomislio šta bi u toj situaciji Jovo napravio, i svaki put bih dopro učionio. Već dugo godina sarađujemo, i drugujemo punih 50 godina i kao rezultat svega toga ovdje sam danas sa vama. Rekao je Mandić i zahvalio se na ukazanom povjerenju i zamlio staru upravu da pomogne u početku novoizabranoma.

Predsjednik Udruženja Ćiro Lička Kaldrma Drvar Željko Bursać uručio je pokolon Jovanu kablaru koji će ga podsjećati na Tromeđu Bosne, Like i Dalmacije.

- Novom rukovodstvu želim sretan rad, da zbije bolje redove i da uspuijemo u našim htjenjima koliko možemo i koliko nam majka Srbija i Hrvatka dozvole.

Uskoro se očekuje promocija knjije Jovana Kablara Ispovijest jednog prognanika.

Nakon Skupštine orrganizatori su priredili posluženje zahvaljjući Restoranu Plitvice.

Dragana Bokun; Srpsko kolo