BEOGRAD - I ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih (30 avgusta) iznose se podaci da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za još između 9.750 osoba, koliko ih je na spisku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK), i 11.323 osobe, koliko ih je trenutno u Bazi podataka aktivnih slučajeva, kojom upravlja Grupa za nestale osobe za regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa za zapadni Balkan. Broj nestalih varira u zavisnosti od kriterija koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih ali i stavova političkih elita u državama regiona.
Prema pouzdanim izvorima sa područja bivše Jugoslavije iz ratova devedesetih više od 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka još nije identifikovano (oko 3.000 u BiH, oko 900 u RH i oko 300 na KiM). Kada bi se svi ekshumirani i identifikovali, broj nestalih bi se skoro prepolovio.
Na sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja deluje pri hrvatskom Ministarstvu za branitelje, navodi se da Republika Hrvatska još traga za 1.792 osobe nestale u “domovinskom ratu”, što uključuje i područje bivše RSK.
Hrvatska strana polazi od podataka navedenih u poslednjoj Knjizi nestalih na području Hrvatske, koju je MKCK objavio 2015. godine, u kojoj se na dan 1. maja 2015. nalazilo 2.138 nerasvetljenih sudbina na području Hrvatske.
U Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, u trenutku objavljivanja (2022. god) na područje Hrvatske i RSK odnosilo se oko 2.200 unosa, od čega ih se polovina podudarala sa “Veritasovom” evidencijom.
Na današnji dan, prema “Veritasovim” podacima, među 8.619 do sada verifikovanih žrtava Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i pripadnike JNA i dobrovoljce, iz rata devedesetih, nalazi se 1.495 osoba čije sudbine još nisu rasvetljene, među kojima je 1.066 (71%) civila i 424 (28%) žene. Najviše ih je nestalo u poslednjoj ratnoj godini – 739 (49%), a zatim u prvoj – 600 (40%).
Međutim, više od trećine sa tog spiska ne nalazi se u pomenutoj Knjizi nestalih za područje Hrvatske a više od četvrtine u pomenutoj Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije.
Počev od 2000. godine iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, uključujući i ekshumacije u organizaciji samih porodica, ekshumirano je ukupno 1.696 posmrtnih ostataka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući i one koji su sa njima živeli i ratovali na njihovoj strani, od čega je do sada identifikovano 1.347 posmrtna ostataka, dok ih još 349 čeka na identifikaciju.
VERITAS trenutno raspolaže podacima za više desetina poznatih i potencijalnih mesta ukopa sa više od 200 posmrtnih ostatka na području Hrvatske, pokopanih uglavnom pod oznakom “nepoznat”, koji i dvadeset devet godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumaciju.
Porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, društvo ima pravnu i moralnu obavezu pomoći im u njihovom traganju. To je moguće samo uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.
Međunarodni dan nestalih je prilika i da se javnost podseti na patnju i bol porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše i svoju obavezu – otvore zahtev za traženje i daju krv za DNK, bez čega nema uspešne potrage.
BEOGRAD - I ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih (30 avgusta) iznose se podaci da se iz ratova devedesetih sa područja bivše Jugoslavije traga za još između 9.750 osoba, koliko ih je na spisku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK), i 11.323 osobe, koliko ih je trenutno u Bazi podataka aktivnih slučajeva, kojom upravlja Grupa za nestale osobe za regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa za zapadni Balkan. Broj nestalih varira u zavisnosti od kriterija koji se koriste za stavljanje neke osobe na spisak nestalih ali i stavova političkih elita u državama regiona.
