Linta poslao pismo komesarki Stanisavljević tražeći da se riješi stambeno pitanje protjeranih Srba

Predmet: Riješiti stambeno pitanje prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH u razumnom vremenskom roku i na pravedan način

Poštovana gospođo Stanisavljević,

Obraćam Vam se kao predsjednik Saveza Srba iz regiona i narodni poslanik sa zahtjevom da Komesarijat za izbjeglice u saradnji sa drugim nadležnim organima trajno riješi stambeno pitanje oko 12.000 prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao ključno pitanje integracije, u razumnom vremenskom roku i na pravedan način.

U Republici Srbiji je 2012. godine započela realizacija Regionalnog stambenog programa. Država je obećala da će u roku od 5 godina, odnosno u periodu od 2012. do 2017. godine, riješiti stambeno pitanje svih prognaničkih porodica koji su u statusu podstanara ili žive u nezavršenim stambenim objektima ili trošnim kućama. Prema anketi Komesarijata za izbjeglice i migracije iz 2008. godine evidentirano je 16.780 prognaničkih porodica sa područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine sa neriješenim stambenim pitanjem. Pored toga, procjenjeno je da je tada bilo još nekoliko hiljada prognaničkih porodica u statusu podstanara koje se nisu formalno evidentirale kod opštinskih i gradskih povjerenika.

Srbija je na sastanku, sa predstavnicima Evropske unije i međunarodnih organizacija, u Beču juna 2011. godine zatražila 302 miliona evra za rješavanje stambenih potreba prognaničkih porodica. Ostale tri države (BiH, Hrvatska i Crna Gora) su zatražile 282 miliona evra. Usaglašeni regionalni projekat je ukupno iznosio 584 miliona evra.

Donatorska konferencija je održana aprila 2012. godine u Sarajevu. Tada je prikupljeno 300 miliona evra, od ukupno predviđenih 584 miliona evra, za rješavanje stambenih potreba izbjeglih i prognanih lica u navedene četiri države. Dogovoreno je da će se nastaviti sa prikupljanjem donatorskih sredstava, a realizacija Regionalnog stambenog programa je predviđena tokom sljedećih pet godina tj. do 2017. godine. Najveći donator je bila Evropska unija, uz veliki broj pojedinačnih zemalja donatora. Fondom Regionalnog stambenog programa upravlja Banka za razvoj Savjeta Evrope, dok Komesarijat za izbjeglice i migracije i Jedinica za upravljanje projektima (JUP) predstavljaju vodeće institucije koje, zajedno sa lokalnim samoupravama, sprovode program u Srbiji.

Nažalost, Regionalni stambeni program se od 2012. godine do danas realizovao nedopustivo sporo jer naše nadležne institucije nisu pripremile dovoljan broj projekata za Banku za razvoj Savjeta Evrope. Zbog toga je Srbija od Banke za razvoj Savjeta Evrope, u prethodnih 10 godina, dobila svega 134 miliona evra donatorskih sredstava ili oko 45 posto od 302 miliona evra koliko je zatražila za rješavanje stambenog pitanja prognaničkih porodica. Podsjećam još jednom da se Srbija obavezala 2012. godine da će u narednih pet godina tj. do 2017. godine povući svih 302 miliona evra koliko je predviđeno da se konačno riješi stambeno pitanje svih prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH. Pored toga, Srbija se obavezala da će učestvovati sa 30 miliona evra sopstvenih sredstava za uređivanje građevinskog zemljišta.

Bivši komesar za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić je 11. novembra 2021. godine, tokom gostovanja na Radio televiziji Srbije, izjavio da je do tada, kroz Regionalni stambeni program, stambeno riješeno svega 6.200 prognaničkih porodica. On je tokom navedenog gostovanja, takođe, rekao da će do kraja realizacije Regionalnog stambenog programa tj. do juna 2023. godine biti riješeno svega 7.500 porodica što je apsolutno neprihvatljivo. Vlada treba da ispuni obećanje iz 2012. godine i riješi stambeno pitanje svih prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH. Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije ima čak 5.912 prognaničkih porodica koje su konkurisale na nekom od četiri vrste javnih poziva (stanovi, građevinski materijal, seoska imanja i montažne kuće) i koje su nakon objave konačnih lista ostale ispod crte. Procjenjuje se da ima još oko 6.000 prognaničkih porodica koje dosad nisu konkurisale za rješavanje stambenog pitanja.

Zbog gore navedenog razloga grupa prognanih lica, koji su podstanari, odlučila je krajem prošle godine da osnuje Odbor za rješavanje stambenog pitanja prognanih Srba iz Hrvatske i Federacije BiH (u daljem tekstu: Odbor) s ciljem da podstakne Vladu da nastavi Regionalni stambeni program. Odbor je pokrenuo akciju anketiranja prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH koje su podstanari ili žive u nedovršenim objektima ili u trošnim kućama. Popunjavanje anketnog upitnika elektronskim putem je trajalo 45 dana tj. od 1. novembra do 15. decembra 2021. godine. Anketni upitnik popunilo je 8.411 prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH. Navedena brojka jasno potvrđuje da je akcija Odbora bila veoma uspješna.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić primila je 11. marta ove godine članove Odbora i mene. Premijerka Brnabić je iskazala razumijevanje za navedeni problem i jasno navela da Vlada ima obavezu da svim prognaničkim porodicama obezbijedi krov nad glavom. Ona je istakla da je neophodno utvrditi precizan broj tih porodica. Članovi Odbora su dali veliki doprinos u obavještavanju prognanih lica, koja su popunila anketni upitnik, da treba da odu kod povjerenika za izbjeglice u svojim opštinama i gradovima kako bi se evidentirali za rješavanje stambenog pitanja.

Procjenjuje se da je potrebno oko 7.000 stanova, 3.000 paketa građevinskog materijala, 1.500 seoskih imanja i 500 montažnih kuća da se riješi stambeno pitanje oko 12.000 prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH. Samo u Beogradu nedostaje još barem 2.500 stanova, a u Novom Sadu najmanje 500 stanova.

Poštovana gospođo Stanisavljević,

Želim da Vas zamolim da Komesarijat za izbjeglice i migracije preduzme niz konkretnih mjera i aktivnosti s ciljem da se konačno riješi stambeno pitanje prognaničkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH u razumnom vremenskom roku i na pravedan način.

1. Komesarijat za izbjeglice i migracije i Vlada da zatraže od Banke za razvoj Savjeta Evrope da se realizacija Regionalnog stambenog programa produži do 31. decembra 2024. godine

Kao što je poznato Regionalni stambeni program završava 30. juna 2023. godine. Potpuno je jasno da se do navedenog datuma ne može riješiti stambeno pitanje prognaničkih porodica jer se Regionalni stambeni program realizovao jako sporo.

2. Komesarijat za izbjeglice i migracije da pripremi Program rješavanja stambenog pitanja koji bi, kako je dogovoreno sa premijerkom Brnabić i njenim kabinetom,  usvojila nova Vlada nakon što bude izabrana u Skupštini

Na drugom radnom sastanku u Vladi  koji je održan 8. juna tadašnji komesar za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić je upoznao prisutne sa radnom verzijom Programa rješavanja stambenog pitanja. Nova Vlada treba da usvoji navedeni Program, kao i da usvoji Zaključak kojim će obavezati nadležne državne organe da rade na realizaciji istog.

3. Komesarijat za izbjeglice i migracije da  maksimalno pomogne da se u budžetu za 2023. godinu obezbijede finansijska sredstva za stambeno rješavanje prognaničkih porodica koje su ostale ispod crte

Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije ima 5.912 prognaničkih porodica koje su konkurisale na nekom od četiri vrste javnih poziva (stanovi, građevinski materijal, seoska imanja i montažne kuće) i koje su nakon objave konačnih lista ostale ispod crte. Navedne porodice više ne treba ponovo da konkurišu na javnim pozivima.

4. Komesarijat za izbjeglice i migracije da raspiše četiri javna poziva na nivou Srbije za sve prognaničke porodice koje dosad nisu konkurisale za rješavanje stambenog pitanja

U pitanju su javni pozivi za stanove, seoska imanja, građevinski materijal i montažne kuće. Pored toga, javne pozive treba da prati medijska kampanja na RTS-u i televizijama sa nacionalnom frekvencijom (Hepi, Pink, Prva, B92) s ciljem da  sve prognaničke porodice koje to dosad nisu učinile se prijave za rješavanje stambenog pitanja.

5. Omogućiti svim prognanim licima sa područja Hrvatske i Federacije BiH koji nisu imali izbjeglički status da konkurišu na javnim pozivima za rješavanje stambenog pitanja

U Srbiji ima preko hiljadu prognanih Srba  iz Hrvatske i BiH koji se nisu prijavili na popisu izbjeglica 1996. godine i nemaju ili nisu imali izbjeglički ili prognanički status. Tim licima Komesarijat za izbjeglice i migracije ne dozvoljava da konkurišu za rješavanje stambenog  pitanja. U pitanju je  velika nepravda jer se radi o prognanim Srbima koji su protjerani  iz svojih stanova i kuća kao i ostali Srbi sa područja Hrvatske i Federacije BiH.

Navedene porodice tokom 90-ih godina  prošlog vijeka nisu iz različitih razloga stekle status izbjeglog ili prognanog lica. Dio njih je protjeran tokom 1991. godine kada nije postojao Komesarijat za izbjeglice i oni su odmah uzeli srpsko državljanstvo i dobili ličnu kartu ili su se prijavljivali u Matici iseljenika na čijem je čelu tada bio književnik Branislav Crnčević. Komesarijat za izbjeglice i migracije u prethodnom perodu nije priznavao prognanim Srbima čak ni potvrde Matice iseljenika.

Drugi dio je, nažalost, imao u ratu velike porodične tragedije, gubitak članova uže porodice, i u tom bolu i nesreći nisu razmišljali da se prijave kao izbjeglice. Treći dio su oni koji su došli u periodu od 1992–1995. godine i nisu znali da je potrebno da se prijave Komesarijatu za izbjeglice i migracije i da dobiju izbjeglički karton. Četvrti dio nije se prijavio za status izbjeglog ili prognanog lica iz straha za vlastitu bezbjednost.

6. Komesarijat za izbjeglice i migracije u saradnji sa JUP-om i lokalnim samoupravama da maksimalno ubrza realizaciju projekata izgradnje stanova i dodjele seoskih imanja, građevinskog materijala i montažnih kuća

Tražim da se hitno pronađu rješenja  vezano za izgradnju stanova i dodjelu građevinskog materijala, seoskih imanja i montažnih kuća. Navodim samo neke od brojnih primjera drastičnog kršenja rokova i preuzetih obaveza što je  izazvalo i izaziva veliko ogorčenje i nezadovoljstvo prognaničkih porodica.

Jedan od projekata se realizuje na teritoriji Grada Beograda. Na osnovu javnih poziva iz 2018. i 2019. godine predviđeno je da se sagrade 383 stana, od toga 250 stanova u naselju Ovča i 133 stana na Novom Beogradu. Izgradnja 250 stanova u Ovči je počela u drugoj polovini prošle godine i završetak radova se očekuje u kratkom vremenskom roku.

Nažalost, od  v.d. direktora Jedinice za upravljanje projektima (JUP) Dušana Kovačevića dobio sam 9.8. 2022. godine, iznenađujući i šokantan odgovor. U njemu stoji da je Ugovor o izgradnji 133 stana za prognaničke porodice u naselju dr Ivana Ribara na Novom Beogradu raskinut na zahtjev izvođača radova tj. firme Granding i pored činjenice da je Vlada obezbijedila dodatnih 1.6 miliona evra.

U Šapcu je konačna lista za stanove za 25 prognaničkih porodica objavljena 14.8.2015. godine a rok za završetak izgradnje bio je 5.11.2018. godine. Međutim, zgrada još uvijek nije završena i stanari već šestu godinu od objave liste čekaju na useljenje. U Šidu je konačna lista objavljena 28.8.2015. godine a 10 porodica još uvijek ne zna, nakon više od sedam godina, kada će radovi biti završeni i kada će dobiti ključeve stanova.

Prognaničke porodice konkurisale su na Javnim pozivima u Sremskoj Mitrovici za građevinski materijal 2019. i 2020. godine. Na osnovu navedena dva Javna poziva za Grad Sremska Mitrovica ukupno 44 prognaničke porodice čekaju više od godinu dana da im se isporuče paketi građevinskog materijala. Slična ili teža situacija u vezi sa probijanjem rokova za isporuku građevinskog materijala jeste i u drugim lokalnim samoupravama.

Postoje i drugi brojni primjeri veoma spore izgradnje stanova i dodjele građevinskog materijala, seoskih imanja i montažnih kuća prognaničkim porodicama Takođe, postoje česti primjeri nekvalitetne izgradnje stanova ili dodjele stanova koji su za 8-10 m2 manji u odnosu da propisane standarde u zakonu o izbjeglicama. (npr. zgrada od 152 stana u novosadskom naselju Futog gdje je 50-tak porodica dobilo manje stanove).

7. Maksimalno ubrzati rješavanje podnijetih zahtjeva i donošenje konačnih lista nakon završenih konkursa za sve vidove rješavanja stambenih pitanja

Potrebno je da nadležne komisije za stanove, građevinski materijal, seoska imanja i montažne kuće daleko brže i efikasnije rješavaju podnijete zahtjeve prognaničkih porodica i da u što kraćem vremenskom roku objave konačne liste.

8. Komesarijat za izbjeglice i migracije da ukine diskriminatorski uslov da prognaničke porodice moraju imati rješenje o ozakonjenju stambenih objekata da bi dobili građevinski materijal za završetak ili adaptaciju već da uslov bude podnijet zahtjev za legalizaciju kako je bilo do 2018. godine

Do 2018. godine jedan od uslova da prognaničke porodice dobiju građevinski materijal bio je podnijet zahtjev za legalizaciju. U Srbiji ima stotine hiljada kuća koje nisu legalizovane jer proces legalizacije ide jako sporo. Mnogi prognani Srbi su predali zahtjeve za legalizaciju prije 5, 10, 15 i više godina. Oni nisu krivi što nadležni državni organi još uvijek nisu riješili njihove zahtjeve za legalizaciju. Zbog toga je neprihvatljivo da nadležna državna institucija Komesarijat za izbjeglice i migracije diskriminiše hiljade prognaničkih porodica koje su ostale uskraćene za pomoć u građevinskom materijalu da završe ili adaptiraju svoje kuće.

9. Omogućiti prognaničkim porodicama da priključe svoje stambene objekte na električnu mrežu iako nije završen postupak legalizacije

Prognani Srbi i mnogi drugi građani su veoma ogorčeni i nezadovoljni jer žive u svojim kućama više godina bez struje i ne mogu da zadovolje elementarne potrebe u 21. vijeku ili ne mogu da završe izgradnju svojih stambenih objekata. Podsjećam da od 6. novembra 2018. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o ozakonjenju, ne postoji više mogućnost privremenog priključenja stambenih objekata na električnu, kanalizacionu, vodovodnu i gasnu mrežu dok ne bude okončan postupak ozakonjenja ili legalizacije.

Nažalost, postupak legalizacije je izuzetno  spor zbog sporog rada administracije, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i drugih razloga. Bez papira o ozakonjenju građani ne mogu dobiti ni priključak za struju, grijanje i gas. Pored toga, ne mogu dobiti materijal za završetak kuće, niti subvencije za energetsku efikasnost.

10. Komesarijat za izbjeglice i migracije da omogući svim prognaničkim porodicama pomoć u građevinskom materijalu u iznosu od 600.000 dinara za završetak radova na stambenim objektima

Komesarijat za izbjeglice i migracije odbija zahtjeve za građevinski materijal porodicama koje su u ranijem periodu već ostvarile tu vrstu pomoći u iznosu većem od 180.000 dinara. Jedan dio prognaničkih  porodica je u ranijem periodu dobio pomoć u visini od 200.000 do 300.000 dinara. Sa navedenim sredstvima još uvijek nisu završili svoje kuće, ali Komesarijat za izbjeglice i migracije ne dozvoljava da ponovo konkurišu. Ima veliki broj prognaničkih porodica koje nisu uspjele da završe izgradnju svojih kuća jer su dobile malu količinu materijala. Dakle, potrebno je omogućiti da navedene prognaničke porodice mogu konkurisati na novim javnim pozivima.

11. Omogućiti ratnim vojnim invalidima i porodicama palih boraca koji su stanove dobili kroz Projekat „Socijalno stanovanje za ratne vojne invalide i porodice palih boraca“ da stanove dobiju besplatno u vlasništvo

Projekat je sprovelo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave u kojima je projekat realizovan. Sredstva za realizaciju ovog projekta donirala je Vlada Japana za 11 opština i Nacionalni investicioni plan u još 6 opština. Ukupno je izgrađeno 318 stanova u 17 opština (Kikinda, Novi Sad, Inđija, Pančevo, Beograd, Smederevo, Loznica, Kragujevac, Kruševac, Niš, Leskovac, Sombor, Kula, Sremska Mitrovica, Aranđelovac, Čačak i Valjevo). Radi se o porodicama koje ni nakon 20 i više godina nisu uspjele da postanu vlasnici stanova u kojima žive zbog visoke otkupne cijene ili zbog imovinsko-pravnih problema. U pitanju je dugogodišnja i nedopustiva diskriminacija posebno ugroženih kategorija građana koji su izgubili članove svojih porodica ili ostali trajni invalidi tokom ratova koji su vođeni na prostoru bivše Jugoslavije u perioduod 1991–1999. godine.

12. Ubrzati rješavanje imovinsko-pravnih pitanja koja sprečavaju prognaničke porodice da otkupe stanove u skladu sa Zakonom o izbjeglicama

U barem 12 lokalnih samouprava nije moguće krenuti u proces otkupa stanova jer je potrebno riješiti imovinsko-pravne probleme (Beograd, Požarevac, Despotovac, Leskovac, Zemun, Inđija, Stara Pazova, Kragujevac, Rača, Rekovac, Majdanpek, Negotin). Primjer naselja Sava u Obrenovcu, gdje 78 izbjegličkih porodica ni nakon 24 godine ne mogu da otkupe stanove u kojima žive. Zahtjeve za otkup podnijeli su 2013. godine i od tada nisu mogli dobiti nikakvu informaciju, sve do 8. aprila 2019. godine kada se Komesarijat oglasio i uputio im dopis u kome ih je obavijestio da zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa nije moguće realizovati kupoprodaju i da treba ponovo da podnesu zahtjev za zakup. Što se tiče naselja Sava stvari su pomjerene sa mrtve tačke. Slučaj se nalazi pred Privrednim sudom u Beogradu. Nakon donijetog rješenja kreće postupak legalizacije.

13. Omogućiti prognaničkim porodicama koje su dobile stanove kroz projekat „Socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima“ da steknu pravo otkupa tih stanova po istim uslovima koji važe i za ostale prognanike.

Imamo niz lokalnih samouprava u kojima su izgrađeni stanovi kroz navedeni projekat: Beograd, Niš, Sremska Mitrovica, Žabari, Malo Crniće, Šabac, Loznica, Sombor, Temerin, Topola, Kraljevo, Irig i dr.

Komesarijat za izbjeglice i migracije da pomogne  da Vlada donese Zaključak ili Uredbu kojim bi prognaničke porodice dobile pravo otkupa stanova po uslovima Zakona o izbjeglicama koji važi za ostale prognaničke porodice.

14. Omogućiti korisnicima tzv. SIRP programa u sedam lokalnih samouprava i korisnicima stanova DIPOS-a u Beogradu pravo otkupa svojih stanova

Postoji 530 prognaničkih i drugih porodica, korisnika tzv. SIRP programa, koji žive u sedam lokalnih samouprava (Kragujevac, Stara Pazova, Pančevo, Čačak, Valjevo, Kraljevo i Niš), a čiji su stanovi izgrađeni sredstvima Vlade Italije, koji nemaju pravo već 14 godina da otkupe svoje stanove. Navedene  porodice moraju konačno da dobiju pravo otkupa po odredbama Zakona o izbjeglicama i da se u otkupnu cijenu uračuna plaćena kirija.

Takođe, oko 50 prognaničkih porodica koje stanuju u zgradama  DIPOS-a u Beogradu isto moraju da dobiju pravo otkupa  po odredbama  Zakona o izbjeglicama. Obje kategorije prognaničkih porodica trebaju konačno postati vlasnici stanova. Na taj način će se ispraviti velika nepravda koja je činjena prema njima u prethodnom periodu.

15. Maksimalno ubrzati sklapanje kupoprodajnih ugovora nakon isteka Ugovora o zakupu stanova od šest mjeseci, koliko je predviđeno Zakonom o izbjeglicama

U slučaju da se kupoprodajni ugovori ne potpišu odmah nakon isteka zakupa u trajanju od šest mjeseci plaćena zakupnina od sedmog mjeseca treba da se računa u otkupnu cijenu.

16. Povećati sredstva za ekonomsko osnaživanje protjeranih Srba

Potrebno je da Komesarijat za izbjeglice i migracije obezbijedi dodatna sredstva za ekonomsko osnaživanje prognanih lica.

17. Omogućiti pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći, besplatnih drva za zimu, lijekova, humanitarnih paketa hrane i higijene svim ugroženim kategorijama prognanih Srba, bez obzira na to da li trenutno imaju važeći izbjeglički status ili ne

Značajan broj prognanih lica nalazi se u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji bez obzira da li imaju izbjeglički status ili ne. U prethodnom periodu pravo na dodjelu novčane i humanitarne pomoći imali su samo prognana lica koja imaju važeći izbjeglički status.

Želim da Vas zamolim da primite našu  delegaciju na sastanak vezano za rješavanje gore navedenih brojnih pitanja i problema.

S poštovanjem,

Predsjednik Saveza Srba iz regiona
i narodni poslanik
Miodrag Linta

Savez Srba iz regiona