Komemoracija u Jadovnom je put tolerancije i mira

JADOVNO - Dan sjećanja na Jadovno obilježen je 24. juna kraj centralnog spomenika na istoimenom stratištu, jednom od najokrutnijih ustaških logora smrti. Dok su busevi iz Rijeke, Splita, Zagreba, lagano prilazili Jadovnom, ljude koji su ih njih izlazili na ulazu u spomenički kompleks "Golgota" dočekivali su stihovi Ante Zemljara: "Predani gromačama/ Ušli smo u svoju noć/ U oštrace nebu uzdignute/Ako nismo u vašu savjest ušli/Uzalud ste došli da nas posjetite".

Podsjetimo, sistem logora Gospić-Jadovno-Pag otvoren je u aprilu 1941. pretvaranjem kaznionice Okružnog suda u Gospiću, Gerichta, u sabirno-tranzitni logor i mučilište. Prostirao se na teritoriju od Gospića do Karlobaga, kao i dijelu Paga oko Metajne. Logor Jadovno je osnovan od 18. do 24. juna na području Čačića dolca, a četiri metra visoku logorsku žicu podigla je grupa zagrebačkih Židova. Prvi logoraši ušli su u Jadovno 24. juna 1941. godine. Nedovršeno istraživanje Đure Zatezala navodi deset tisuća žrtava ovog logorskog kompleksa imenom i prezimenom - seljaka, studenata, izbjeglica, omladinaca, sportaša, zanatlija. Posljednji preživjeli zatočenici logora na Pagu prvi su zatočenici i graditelji koncentracijskog logora u Jasenovcu.

Ovogodišnja komemoracija u Jadovnom održana je u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina RH, Eparhije gornjo-karlovačke i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, a okupila je brojne potomke žrtava, aktiviste i posjetitelje koji su se zajedno prisjetili stradalih.

Skup je započeo parastosom i kadišem kraj Šaranove jame, jedne od tri jame koje su istražene (uz Jaminu i Sv. Anu), dok je ostalih šesnaest, u kojima su ljudi ubijani, još uvijek neistraženo. Parastos je služio episkop gornjo-karlovački Gerasim, a kadiš držao glavni rabin Luciano Prelević.

Potom su položeni vijenci kod centralnog spomenika, koji je zahvaljujući naporima SNV-a pred ovogodišnju komemoraciju u cijelosti dovršen, a devastirani dijelovi obnovljeni. Upaljene su svijeće u spomen žrtvama, a pismo roditelja 165 židovskih dječaka i mladića napisano u jesen 1941. godine ispred spomenika je pročitala Jasmina Mujkić, nakon čega su uslijedili govori.

- Znamo što se ovdje događalo. Znamo kakvu je ovdje u praksi politiku provodio ustaški režim. Postavlja se pitanje ima li smisla sve to ponavljati? Itekako ima smisla, jer je revidirana, falsificirana povijest u proteklih trideset godina potisnula istinu o danima Drugog svjetskog rata, o Narodnooslobodilačkoj borbi i stradanjima civilnog stanovništva. Mlade generacije stasaju u neznanju oboružane onime što im nude obrazovni sustav, mediji, politika, ali i Crkva - kazao je Franjo Habulin iz SABA-e.

Okupljenima se obratio i Ognjen Kraus iz Koordinacije židovskih općina u RH.

- Prekjučer smo na Osječkoj televiziji u emisiji posvećenoj Danu antifašističke borbe mogli čuti udružena pljuvanja gledalaca i konstataciju da su si Židovi sami krivi za holokaust. Reakcije voditelja i uredništva nije bilo. Prije tjedan dana devastiran je spomenik partizanima u Mostaru. I to je normalno. Naravno da je normalno, kad u Mostaru ulice nose imena ustaških perjanica. Na vlasti u tom gradu je HDZ BiH, ispostava vlasti HDZ-a RH. Nisam čuo zgražanja nad time od vlasti u Hrvatskoj. I tako se svako malo igramo smiješnih igara, reakcija bez rezultata. Pitam se što radim kad ustrajem na uspostavi zakona za zabranu ustaškog znakovlja i revizije povijesti, a u tome nemam podršku drugih predstavnika naroda žrtava rasnih zakona tzv. NDH - kazao je Kraus.

Zatočenici su u Jadovno dovođeni s područja cijele NDH, od Gorskog kotara, preko Like, Korduna, Karlovca, Zagreba, do zapadne Slavonije, istočne Slavonije i Srijema, Bosne i Hercegovina - iz gotovo 110 gradova i kotareva.

- Setimo se da su odvedeni od svojih kuća ne znajući ni kuda ni zašto. Odvedeni su da se ne bi znalo gde su i da se ne bi znalo što je s njima. Zato na ovom prostoru bezdanih jama nebrojenih žrtava koje nisu ekshumirane i identifikovane, želim da istaknem tri stvari: sećajmo se ali ne sejmo mržnju, sudimo zločinima kao što je ovaj ali ne sudimo budućim pokolenjima, oslobodimo tereta krivice one koji nisu krivi, ali ne rehabilitujmo one, kao što su bili ustaše i NDH, koji su ovde i na drugim mestima ostavili istorijske tragove velikog i nepojamnog zločina. Posvetimo se i pronalaženju, ekshumaciji i identifikaciji svih nestalih i iz rata devedesetih. To će biti veliki doprinos ne samo boljim odnosima Srba i Hrvata u Hrvatskoj, već i odnosima Srbije i Hrvatske - poručio je Veran Matić, izaslanik predsjednika Republike Srbije.

Matić je kazao i kako bi bilo važno da bude obnovljen i spomenik u Gospiću, koji je srušen u isto vrijeme kada je u centru grada srušen i spomenik Nikoli Tesli, te da se izgradi muzej posvećen žrtvama, kroz koji bi se nove generacije mogle u kontinuitetu educirati.

- O odvođenjima ljudi iz njihovih domova i zlostavljanjima u Jadovnom i Slani ostala su potresna svjedočanstva preživjelih. Čitao sam ih. Ona su potresna garancija istine i očuvanje kulture sjećanja na ono što se stvarno događalo. Povijesni revizionizam i danas je jak i aktivan. Na nama ostaje borba i briga o kulturi sjećanja, borba protiv manipulacije poviješću. U toj borbi moramo biti uporni, živjeti i pozivati se na vrijednosti antifašizma svakoga dana. Na ovom mjestu smo obnovili spomenik koji je srušen početkom 1990-ih i na to trebamo biti ponosni. Ali na području Slane to nismo postigli. Ploča je tri puta rušena. Slana nije obilježena, ali nije zaboravljena - poručio je u svom govoru Boris Milošević iz SNV-a.

Za kraj skupa okupljenima se obratila Anja Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade RH.

- Neki koji danas osuđuju zločine u drugim državama i dalje relativiziraju i negiraju zločine i stradanje u svojoj zemlji, poput ovog u Jadovnom, ali i na drugim mjestima. Zbog toga je i dalje važno biti ovdje u Jadovnom. Pozdrav Jadovna je spomen, ali i put tolerancije, mira i suživota, nasuprot kulture smrti i mržnje. Važno je i da sjećanje na žrtve logora Jadovno bude prisutno u lokalnoj zajednici. Ovi zločini dogodili su se ovdje, u Lici, brojne žrtve došle su upravo iz ovog kraja. Jadovno i njegova tragična povijest dio su kolektivne memorije ovog prostora. Mladi ljudi iz okolnih mjesta moraju znati što se ovdje dogodilo, kao zalog da se ovakvi zločini nikada više ne ponove - kazala je Šimpraga.

Govoreći o mladima i ovdašnjem kraju, spomenimo za kraj da je daleko najmlađi sudionik skupa u Jadovnom bio dječak od desetak godina. Mobitelom je čitavo vrijeme snimao događanja oko centralnog spomenika. Na odlasku sa skupa, dok su se busevi redali prema obližnjim kućama, ispred jedne od njih ugledali smo dječaka otprilike istih godina. Iza njega se na kući prostirala velika hrvatska zastava s prvo-pa-bijelo grbom, a na nagovor starijeg muškarca (vjerojatno oca) koji je kraj njega stajao, dječak je autobusima s Jadovnog pokazivao srednji prst.

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno, 24. juna, u petak je na platformi You Tube objavljen dokumentarni film "Dubine Velebita" autorice Martine Uzelac, napravljen u produkciji Srpskog narodnog vijeća.
{youtube}-5_Uvh5yGi4{/youtube}