će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
JEMINOVAC - Srpsko narodno vijeće u suradnji s lokalnim Vijećima srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske i Virovitičko-požeške županije, organiziralo je komemoraciju u mjestu Jeminovac, za sve ubijene, nestale i prognane civile sela požeške kotline, događaja koji se zbio krajem 1991. godine nakon odluke Kriznog štaba općine Slavonska Požega o evakuaciji 26 sela s područja općine.
Naime, Krizni štab općine Slavonska Požega, kao izvanredno tijelo upravljanja, objavio je 28. listopada 1991. naredbu o evakuaciji 26 sela s područja općine. Naredba je predviđala obavezu napuštanja domova za više od 2000 stanovnika, a odnosila se samo na sela s većinskim srpskim stanovništvom. Njome su bili obuhvaćena mjesta u podnožju Psunja i Papuka: Oblakovac, Vučjak Čečavski, Jeminovac, Šnjegavić, Čečavac, Koprivna, Rasna, Pasikovci, Kujnik, Orljavac, Crljenci, Sloboština, Milivojevci, Podsreće, Vranić, Nježić, Požeški Markovac, Klisa, Ozdakovci, Poljanska, Kantrovci, Gornji Vrhovci, Lučinci, Oljasi, Smoljanovci i Ruševac.
Obaveza evakuacije se nije odnosila na većinski hrvatska sela koja se nalaze na istom području. Naredba civilima pravdana je potrebom zaštite stanovništva od borbenog djelovanja jna i srpskih paravojnih formacija. Dan nakon naredbe započela je vojna operacija “čišćenja terena” koju su vodile jedinice hv-a s područja Požege i Nove Gradiške. Suprotno najavljenoj namjeri osiguravanja stanovništva od terorizma, operacija je uključivala sustavno spaljivanje većine stambenih objekata u selima ranije naseljenima srpskim stanovništvom, što je onemogućilo povratak izbjeglima ne samo neposredno nakon operacije, nego i u narednim desetljećima.
Dio stanovništva koji se nije mogao ili želio “evakuirati” ostao je u svojim domovima ili se okupio u selima Vučjak Čečavski i Šnjegavić. Više desetina neevakuiranih osoba ubijeno je u selima Vučjak Čečavski, Šnjegavić, Ruševac, Čečavac, Oljasi i Ozdakovci. Poimenično je popisana 41. žrtva. Više od polovice ubijenih bile su žene, kao i osobe starije životne dobi. Trinaest tijela je pronađeno 2000., ali uglavnom nisu identificirana. Ostale žrtve službeno se vode kao nestala lica.
“Jesen 1991. bila je strašna. I za Hrvate i za Srbe. Strahote Hrvata prešle su u svenacionalnu službenu priču. Strahote Srba ili se teško probijaju u tu priču ili ostaju nepoznate. Jedna od takvih priča je i ova ovdje u Jeminovcu, nedaleko od mjesta gdje je porušen nepojaman spomenik Vojina Bakića podignut nepojamnom herojstvu i stradanju naroda Slavonije”, izjavio je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodno vijeća tijekom komemoracije u Jeminovcu, naglasivši kako je “Srpski demokratski forum 2010. godine podnio kaznenu prijavu proti 5 osoba koji su bili na odgovorni pozicijama civilne i vojne vlasti zbog ubojstva više od 40 civila i paljenja premo oko 600 kuća i blizu 600 gospodarskih objekata. Do danas traju izvidi.”
“Možda će netko reći da država s ovim nije imala ništa i da se radi sve da se utvrdi sudbina nestalih a odgovorne privede pravdi. Možda će reći, ali u ovom slučaju ni to ne govori. O ovome se šuti. Kao da je riječ o ničijim selima i ničijim ljudima. Što se više o ovom i o drugim sličnim mjestima šuti jača potreba da se šutnja prekine”, istaknuo je Pupovac.
“Ako zbivanja tokom ove nesretne akcije stavimo u malo širi kontekst etničkog čišćenja Zapadne Slavonije, govorimo o 197 sela, gradova i gradića sa preko 52.000 protjeranih tokom cjelokupnog trajanja rata. Ovi podaci drastični su i bez ikakvog političkog i bilo kojeg drugog konteksta. O njima se jako malo zna i to je krivica svih nas. Kada govorima o nestalima u ovom slučaju imamo tipično zataškavanje na djelu. Činjenica da za gotovo polovina nestalih nema referentnih uzoraka prema kojima bi se identificirala tijela dovoljno govori o tome da postoji smišljena namjera da se nikada ne dogodi razotkrivanje sudbine nestalih. Ne želim da optužujem jednu ili drugu ili treću stranu. Ovo je primjer koji govori o tome da se sudbine nestalih u najvećem broju neće razotkriti, sve dok obje strane ne počnu blisko da sarađuju”, rekao je Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih sa Republikom Hrvatskom naglasivši kako “ovi događaji u 26 sela Požeške kotline imaju i karakter prvog etničkog čišćenja na prostorima bivše Jugoslavije. od kojih su 23 potpuno uništena, po pisanoj naredbi državnog organa, prvoj i jedinoj u Europi posle Drugog svjetskog rata, zbog koje niko nije procesuiran ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima”.
Polaganju vijenaca i paljenju svijeća za sve žrtve ovog zločina prethodio je crkveni obred, pomen, kojeg je predvodio Jovan Ćulibrk, slavonsko -pakrački episkop spc-a, a uz vijeća srpske nacionalne manjine ubijenima su se poklonili i predstavnici antifašističkih udruženja s područja požeško -slavonske županije, kao i sdss-ovci spomenute županije.
Nakon komemoracije u Jeminovcu, Milorad Pupovac i Veran Matić, poklonili su se ubijenim civilima mađarske nacionalnosti iz Donjih Grahovljana, ubijenima 1991. od strane “naših sunarodnjaka Srba”, kako je naglasio Milorad Pupovac, položivši vijence na spomenik koji je tim žrtvama podignut u Dragoviću.