SNV i Documenta traže pravdu za civilne žrtve rata

ZAGREB - Iako Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ne rješava sva pitanja, ipak je veliki korak naprijed u borbi za ostvarivanja prava civilnih žrtava rata, složili su se čelni ljudi Documente i Srpskog narodnog vijeća u četvrtak na predstavljanju medijske kampanje "Pravda za žrtve", podržavajući skorašnje donošenje tog zakona.

- Točan broj civilnih žrtva rata još nije poznat, a tek manji broj ih ima status kojim ostvaruju određena socijalna prava. Do sada je ta prava regulirao Zakon o vojnim i civilnim invalidima rata koji je do sada mijenjan 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici niti su prava bila prilagođena potrebama populacije. Prošla Vlada namjeravala je donijeti novi zakon, ali je zbog političkih strasti i lomova na političkoj sceni uspjela tek donijeti zakon o žrtvama ratnog silovanja i nije imala snage da krene u izradu novog koji bi trebao biti donesen do ustavnog roka 15. jula - rekao je Eugen Jakovčić iz SNV-a.

- Zakon nije savršen, ali odgovara na pitanja vezana uz žrtve u logorima te porodice ubijenih i nestalih - kazala je Vesna Teršelič iz Documente i ukazala na primjere Katarine Bešlić iz Petrinje, Marice Šeatović iz Novske i Ive Radić iz Vukovara, koje su ostale bez članova svojih porodica i za to nikada nisu dobile odštetu niti je za zločine netko odgovarao.

- Njih tri od 1991., odnosno 1992. godine traže pravdu i bore se za istinu kako bi krivci bili kažnjeni. Marica Šeatović je tužila RH, a umjesto satisfakcije čekalo ju je plaćanje sudskih troškova koji su odbijani od njene mirovine, dok su Katarina i njen brat nakon izgubljenih sporova u Hrvatskoj kakvu-takvu satisfakciju dobili tek na Evropskom sudu. Sudski postupci nisu doveli do kažnjavanja - rekla je Teršelič.

Naglasila je da sadašnji nacrt zakona ostavlja širok prostor za javnu raspravu o pripadajućem pravilniku kako bi se otklonili problemi. Pitanje je kako će se određivati status civilnih žrtava rata ili hoće li se uz dokumentaciju o ozljedama i oštećenjima, koju nemaju sve civilne žrtve, uvažiti i svjedočenja - rekla je, pitajući se koliki je zapravo broj civilnih žrtava rata.

- Službena brojka je 9.333 osobe, ali je Documenta svojim istraživanjima došla do 20.197 registriranih žrtava. Ovaj zakon je prilika da se prikupe podaci i objavi službeni broj ubijenih, kao i prilika da se poboljša evidencija, kako ubijenih tako i stradalih na druge načine, od ranjavanja ili silovanja do drugih gubitaka prava. Nažalost, tu nisu uključene žrtve terorističkih akata čije su kuće izvan područja ratnih djelovanja minirane, dok oni sami nisu stradali. Otvoreno je i pitanje što s onima koji su bili u logorima HVO-a u BIH kao i otpis parničkih troškova za sve koji su od 2004. tužili Hrvatsku i gubili parnice. Ovaj zakon je civilizacijski iskorak i nadam se da će ga Sabor i hrvatsko društvo podržati - istaknula je Vesna Teršelič i pozvala medije da putem vijesti i spotova informiraju javnost.

- Ovom kampanjom želimo unaprijediti prava civilnih žrtava - rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i dodao da te žrtve moraju premostiti ratne strahote i jazove, dok neki drugi čine suprotno. Za mene su sve civilne žrtve rata braća i sestre, a borba za njihova prava je temelj dugogodišnje suradnje Documente i SNV-a, naglasio je Pupovac.

Dugi niz godina žrtve nisu imale isti status i nisu mogle ostvariti prava zbog prestrogih uvjeta, od članova porodica nestalih koji nisu proglašeni mrtvima ili djece koja nisu mogla biti žrtve, iako su im stradali roditelji. Žene kao Marica Šeatović nisu mogla biti žrtve rata jer je pravosuđe loše radilo, a mnogima je položaj otežan ukidanjem opskrbnine, naglasio je

- Zakon nije zadovoljio sva naša očekivanja jer smo očekivali da će još neka pitanja biti uvrštena, da će se izbjeći opća mjesta i prilika za arbitriranje. To nismo uspjeli, ali smo postigli druge stvari - kazao je Pupovac i podsjetio da je u službenoj brojci od 9.333 poginula udio civila 43,3 posto, i da bi postotak bio i veći ako bi se razmatrala brojka od njih preko 20.000.

Ukazao je na one čije su kuće uništene po gradovima i od kojih država očekuje da sami plate čišćenje ruševina za čije uništenje nisu dobili niti kunu odštete, pa bi im barem trebalo otpisati troškove, rekao je Pupovac.

- Oni koji na bilo koji način žele kontaminirati zakon tako što će istaknuti etničku pripadnost žrtava i spominjati imena SNV-a i Documente, ne govore o meritumu ni pravu žrtava, nego o etiketama s ciljem da diskriminiraju žrtve, iako nas one ne bi trebale dijeliti - rekao je Pupovac i ponovio da je ovaj zakon veliki korak naprijed u ostvarivanju prava.

Autor video spotova Andrej Korovljev podsjetio je da se prošla kampanja Documente zasnivala na šutnji žrtava koje su šutjele u kameru onoliko sekundi koliko su godina čekale na obeštećenja patnji.

- Sad smo se odlučili da žrtve imaju riječ i da govore u objektiv o svojim tragedijama. Snimili smo tri intervjua iz kojih su nastali spotovi - rekao je.

Podsjetimo, Katarina Bešlić uspjela je uz propusnicu otići iz Petrinje, dok su njeni roditelji, ugledni zubari, nakon tri mjeseca zatočeništva u podrumu odvedeni i ubijeni 6. januara 1992. zato što su bili Hrvati. U Petrinji je zabilježeno preko 250 civilnih žrtava. Marica Šeatović iz Novske bori se za pravdu za svog ubijenog muža Mihajla Šeatovića i komšije Mišu i Sajku Rašković, te Ljubana Vujića. Iako nenaoružani civili, pobijeni su jer su bili Srbi. Za zločin nitko nije odgovarao, a Marica je morala platiti sudske troškove. Do danas nastavlja borbu za istinu i pravdu, kao predsjednica Udruženja "Protiv zaborava". Iva Radić traži svoga oca Milana Miju Radića koji je u novembru 1991. kao invalid odveden iz prostora Veleprometa u Vukovaru u smjeru Negoslavaca gdje mu se gubi svaki trag. Milan Mijo je bio Hrvat oženjen Srpkinjom, a odveli su ga pripadnici srpskih paravojnih jedinica.

Uprava za zatočene i nestale je 2020. još uvijek vodila postupak traženja za ukupno 1.869 neriješenih slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba, od čega 525 nestalih i nasilno odvedenih osoba na području Vukovarsko-srijemske županije, odnosno 386 s područja samog Vukovara.

Svi TV spotovi i prateći video materijali kampanje Pravda za žrtve nalaze se na ovom linku.