DOBRE STVARI NAJAVLJUJEMO NA VRIJEME!

20. BANIJSKO VEČE

20. BANIJSKO VEČE

će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

20. BANIJSKO VEČE

20. BANIJSKO VEČE

će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

KUP BANIJA 2026

KUP BANIJA 2026

TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra

ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

KUP BANIJA 2026

KUP BANIJA 2026

TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra

ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

Momčilo Diklić: Srbi su u 20. veku izgubili 30-40 odsto svojih teritorija

Pratite Banija Online na Google-u

Dodajte ovaj sajt kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.

Dodaj kao preferirani izvor
momcilo diklicBEOGRAD - U svemu ima i naše krivice i nesnalaženja. Recimo, mi nisimo umeli na pravi način da objasnimo genocid koji je izvršen nad nama u Drugom svetskom ratu i etničko čišćenje u ratu devedesetih. Mi nemamo muzej genocida.

Pravo pitanje, koje niko ne poteže, je: koliko su Srbi izgubili svojih tertorija u 20. veku? Okvirno, između 30 i 40 odsto!

Izgubili smo sve teritorije u Slavoniji, Dalmaciji, u ostatku Hrvatske, a valja podsetiti da je čak 91 opština u Banovini Hrvatskoj, pred Drugi svetski rat, imala većinsko srpsko stanovništvo, a svaka je imala bar po nekoliko hiljada stanovnika.

Srbi su izgubili opštine u Bosanskoj Krajini i u Hercegovini.

Izgubili smo kosovskometohijske i deo crnogorskih opština. A ne treba zaboraviti da je crnogorska nacija stvorena dekretom. Makedonska nacija je Brozov i vatkanski projekat. Stvorili su im naciju, uzeli najudaljeniji narečje srpskog jezika, tako su im dali jezik i pismo. Da su ostali sa statusom nacionalne manjine, nikada ne bi mogli da se odvoje od Srbije“, rekao je u „Srpskom svijetu“ istoričar, dr Momčilo Diklić iz Instituta za evropske studije, jedan od najboljih poznavalaca srpsko-hrvatskih odnosa, autor 15 monografija i brojnih naučnih radova i studija iz ove oblasti.

Retko se objašnjava ko je i na kakav način ušao 1918.u Jugoslaviju. Naime, tada se nepriznata država Slovenaca, Hrvata i Srba u kojoj je, po Pavelićevim rečima, bilo oko 30 odsto Srba, i u kojoj su Srbi apsolutno bili konstitutivni narod, pripojili Srbiji, kojoj su se nešto ranije priključile Vojvodina i Crna Gora.

Neprirodno je što je kasnije celokupna jadranska obala, potpuno nelogično i nerazumljivo, pripala Hrvatima“, veli dr Diklić i dodaje da su zanimljivi podaci o broju Srba pre drgog svetskog rata.

Po popisu stanovništava iz 1948. samo Srba bilo je 543.795 , što je činilo 14,5 odsto ukupnog stanovništva i bilo ih je manje za 92.489 ili 11,5 odsto u odnosu na popis iz 1931. To je rezultat ratnog stradanja, ali se procenjuje da je čak i do 200.000 Srba tendenciozno raseljeno, uglavnom u Vojvodinu u periodu 1945. do 1948.

Poslednji validni popis stanovništva u Hrvatskoj bio je 1981. godine. Po tom popisu, Srba je u Hrvatskoj bilo 540.000, a Jugoslovena, od kojih je 82 odsto bilo Srba, 379.000. Neke procene pred početak rata u Hrvatskoj devedesetih su bile da se broj Srba kretao i do 920.000 pa i 940.000. Sam Tuđman je u jednom trenutku rekao da je Srba, pred rat devedesetih bilo oko 18 odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika, a mnoge procene kažu da će Srba, ukoliko se ove godine, i pored pandemije održi popis stanovništva, taj broj pasti ispod tri odsto, čime su planovi hrvatskih i ustaških ideologa realizovani, naglasio je gost „Srpskog svijeta“ i ukazao da su Srbi, odlazeći iz nerazvijenh krajeva u velike gradove, u drugoj, trećoj generaciji, bivali asimilovani gubeći u potpunosti svoj nacionalni identitet.

„U svemu ima i naše krivice i nesnalaženja. Recimo, mi nisimo umeli na pravi način da objasnimo genocid koji je izvršen nad nama u Drugom svetskom ratu i etničko čišćenje u ratu devedesetih. Mi nemamo muzej genocida. Mi ne umemo Evropi da objasnimo da Hrvatska koristi nacistički pozdrav. Nismo umeli da kažemo da poklič „Za dom spremni“ ide uz nacistički podignutu ruku gde masa na poklič „za dom, odgovara – spremni“. To nismo umeli da objasnimo nekom Šveđaninu, Valoncu, tim pre jer je Hrvatska članica EU. Podsetiću i da je uoči prijema u EU donela najsavršeniji zakon o nacionalnim manjinama, ali čiji se ni jedan član nikada nije primenio, a EU i to toleriše“, izričit je sagovornik „Srpskog svijeta“ Dr Diklić je objasnio kako danas izgleda pokatoličavanje srpske dece u hrvatskim školama, koliko se dnevno u Hrvatskoj podnosi zahteva za promenu imena, zašto nikada nije izvršen popis srpskih žrtava u Drugom svetskom ratu u Hrvatskoj, koliko je posle rata devedesetih povećan broj katolika u Hrvatskoj, koliko je ustaša otišlo na Istočni front, i koliko ih je, presvučenih u parizansku unifromu, učestvovalo u „oslobađanju“ Srbije, te koliko je ustaša bilo 1945. ; zašto nikada nije izvršena „deustašizacija“ Hrvatske, zašto Stepinac ne može da bude proglašen za sveca, te kakva je uloga u „srpskom pitanju“ Miroslava Krleže…

Ovo je samo deo tema o kojima je bilo reči u „Srpskom svijetu“ sa dr Momčilom Diklićem, istoričarem.

Gordana Janićijević, autor i voditelj
Izvor: IN4C
{youtube}PX2rtxbT__g{/youtube}
Podijelite vijest
 

 Kontakt telefon Udruženja Banijaca

 061 64 70 422

Pridružite nam se na Viberu ili Telegramu
Pratite nas na Facebook-uInstagramu ili X-u
Play prodavnica
AppGallery
AppGallery
AppGallery


Iz naše prodavnice

Članarina

Cijena
1000,00 RSD

Reklama na sajtu

Cijena
8000,00 RSD

Žrtve rata na Baniji 1991 - 1995

Cijena
1000,00 RSD

Majica

Cijena
1000,00 RSD

Info

Najave

 
karta banije