Uređenje partizanskog groblja na Petrovoj Gori

PETROVA GORA - Prošle je subote bilo radno na Petrovoj gori – uređivalo se groblje uz partizansku bolnicu, središnji dio nekadašnjega Memorijalnog parka. Radnu su akciju organizirali članovi Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva iz Vojnića na čelu s predsjednikom Dušanom Crnkovićem te veljunska udruga žena Kordunašice predvođena Tatjanom Vujičić Vlačić, uz podršku karlovačke profesorice Tatjane Protulipac, krnjačkog načelnika Dejana Mihajlovića i dožupana Mirka Martinovića.

Dvadesetak akcijašica i akcijaša, među kojima i dugogodišnji direktor Parka Mile Dakić, dobrano je moralo zasukati rukave kako bi se moglo prići partizanskom groblju zaraslom u korov. Posebna je pažnja pritom, kazao nam je karlovački dožupan, posvećena grobovima dr. Marije Šlesinger i Jakova Kranjčevića Brade, osnivača petrovogorske bolnice, zaštićenog dobra RH.

- Kod centralne partizanske bolnice i groblja zateklo se i desetak turista, kojima je profesorica Protulipac održala kratko predavanje o značenju ovog sklopa u Drugome svjetskom ratu, a koji bi danas, da je volje, mogao biti pokretač turističkog razvoja ovoga kraja – rekao  je dožupan za "Portal Novosti".

Dakić, autor dvadesetak različitih knjiga i publikacija o Petrovoj gori, podsjetio je da je pored centralne bolnice, osnovane u kolovozu 1941., bilo još sedam područnih bolnica, a uz njih apoteka i brojne radionice, od kožarske preko kovačke do one tiskarske, gdje je štampan tadašnji Vjesnik. Kroz bolnicu je tijekom rata prošlo oko pet hiljada ranjenika, a na groblju je sahranjeno 1.050 osoba.

Sudionici i organizatori akcije željeli su svojim zalaganjem upozoriti na cjelokupnu povijesnu i kulturnu vrijednost Petrove gore još od rimskog doba, pogibije hrvatskog kralja Petra Svačića, podizanja samostana katoličkih pavlina, zasjedanja ZAVNOH-a u obližnjem Topuskom, ali i iznimne prirodne ljepote toga kraja. Zajednički im je zaključak da što prije valja pokrenuti aktivnosti kojima bi se šira javnost u što većoj mjeri iznova ili po prvi put upoznala s tim posebnostima, pridonoseći tako ne samo turističkom nego i ekonomskom napretku današnje Hrvatske. Na kraju naporne radne subote, vrijedni su akcijaši počašćeni tradicionalnom ‘poslasticom’, grahom iz zajedničkoga kazana.