Linta glasao protiv Zakona o pravima boraca jer krajiškim borcima nije priznat ratni staž za čitavo vrijeme rata

BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona i narodni poslanik Miodrag Linta dana 29. februara glasao je protiv usvajanja Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica. Za zakon je glasalo 130 poslanika, protiv su bila 2 poslanika od kojih je jedan bio Linta, uzdržana su bila 2 poslanika a nije glasalo 5 poslanika. Glasanju nisu prisustvovali poslanici iz Poslaničkog kluba Srpske radikalne stranke, kao ni poslanici iz drugih poslaničkih klubova opozicije. Glavni razlog zbog čega je Linta glasao protiv navedenog zakona jeste činjenica da nije prihvaćen njegov amandaman kojim je tražio da se svim pripadnicima vojske i policije Republike Srpske Krajine prizna ratni staž za čitavo vrijeme rata u dvostrukom trajanju. Prijedlog Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica diskriminiše i ne priznaje preko 50.000 boraca Srpske vojske Krajine i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine koji su bili učesnici u borbenim dejstvima nakon 27. aprila 1992. godine pa sve do 12. novembra 1997. godine kada je područje Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema vraćeno Hrvatskoj.

Linta je tokom rasprave o prijedlogu navedenog zakona u svoja dva govora 25. i 27. februara istakao da je krajiškim oficirima i podoficirima priznat ratni staž za čitavo vrijeme rata u dvostrukom trajanju a njihovim borcima nije priznat ratni slaž poslije 27. aprila 1992. godine; da je Hrvatska 2017. godine priznala u svom zakonu sve pripadnike Hrvatskog vijeća odbrane iz Bosne i Hercegovine i u potpunosti ih izjednačila sa pripadnicima Hrvatske vojske; da je Hrvatska još 1993. godine izmjenama i dopunama Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju preživjelim ustašama i domobranima priznala ratni staž u dvostrukom trajanju za počinjeni genocid nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj 1941.-1945. godine i isplaćuje im penzije; da je Njemačka još 1951. godine donijela zakon kojim je omogućila da pripadnici Hitlerove vojske i SS jedinica dobiju penzije koju primaju već skoro 7 decenija. Hrvatska nije nikoga pitala kada je donijela odluku da prizna pripadnike Hrvatskog vijeća odbrane iz Bosnei Hercegovine i preživjele ustaške i domobranske zločince.

Linta je glasao protiv usvajanja Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica i zbog razloga jer nisu prihvaćena ostala tri njegova amandmama. On je prvim amandmanom tražio da 12 civilnih invalida rata iz Krajine ponovo primaju ličnu invalidninu. Navedena lica su ličnu invalidninu primala od 2000. do 2013. godine kada je ukinuta savezna uredba koja je regulisala to pitanje. Linta je drugim amandmanom tražio da 10-tak supruga palih krajiških boraca, koje su sklopile novi brak ili zasnovali bvanbračnu zajednicu, dobiju ponovo pravo na porodičnu invalidninu. On je trećim amandmanom tražio da 7-8 Krajišnika ponovo primaju lične ili porodične invalidnine koje su im nezakonito ukinute zbog povratka u Hrvatsku ili odlaska u treće zemlje.

{cwgallery id=61}