Obilježavanje egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije

BEOGRAD - Povodom 24 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojnoj agresiji "Bljesak" u crkvi Svetog Marka održan je parastos.

Predstavnici Udruženja "Suza", podsetili su na rezmere zločina i položili vence i cveće na spomenik srpskim žrtvama u ratovima na području bivše Jugoslavije, u tašmajdanskom parku.

Povodom 24. godišnjice masovnih ubistava i proterivanja Srba iz Zapadne Slavonije u akciji "Bljesak", Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije zatražila je da nadležni organi Hrvatske privedu pravdi naredbodavce, organizatore i izvršioce ratnih zločina nad srpskim civilima, javlja "RTS".

U tom napadu hrvatskih paravojnih, vojnih i policijskih snaga 1. maja 1995. godine, na Zapadnu Slavoniju koja je bila pod zaštitom snaga Unprofor-a, za samo 36 sati ubijeno je 283 Srba, većinom civila, 57 žena i devetoro dece, a 15.000 ih je proterano, navodi se u saopštenju Koordinacija srpskih udruženja.

"Umesto što, više od 20 godina, hrvatski državni vrh svake godine slavi akciju "Bljesak", civilizovano, humano i ljudski bi bilo da zvaničnici Hrvatske osude zločine koji su počinjeni u navedenoj akciji, upute javno izvinjenje porodicama žrtava i izvršioce privedu pravdi", kaže se u saopštenju.

Linta: Cilj etnički čista Hrvatska Predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta ocenio je da je "zločinačka akcija 'Bljesak' jedan u nizu dokaza da je cilj režima Franje Tuđmana bio stvaranje etnički čiste hrvatske države". "Danas se navršava 24 godine od navedene akcije hrvatske vojske i policije, u kojoj je ubijeno blizu 300 srpskih civila i ratnih zarobljenika, a proterano preko 20.000 Srba", podsetio je Linta u saopštenju. Linta je ocenio da je jasno je da nadležni organi Hrvatske neće privesti pravdi odgovorne za ratne zločine nad Srbima jer se oni smatraju oslobodiocima i herojima. "Krajnje je vreme da naše Tužilaštvo počne da procesuira brojne ratne zločine koji su počinjeni protiv Srba", istakao je Linta.

Bez toga, kako se dodaju, i bez jasnog suočavanja sa prošlošću neće biti moguće uspostaviti normalne međunacionalne odnose između hrvatskog i srpskog naroda, što je preko potrebno i jednima i drugima.

Koordinacija je ukazala da u Hrvatskoj, prema evidenciji udruženja - članica Srpske koordinacije, više od 1.800 lica srpske nacionalnosti i dalje ima status nestalih.

"Država Hrvatska do danas odbija da ekshumira poznata grobna mesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci srpskih žrtava, i pored nedavnih obećanja, koje je porodicama žrtava dala predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Svaka civilizovana i demokratska država, odavno bi već omogućila porodicama da barem dostojno sahrane svoje mrtve", navodi se u saopštenju.

Koordinacija je ocenila da neekshumiranje mrtvih Srba neće umanjiti zločine, niti dovesti do toga da se oni zaborave, kao što ni proslavljanje akcije "Bljesak" i slavljenje zločinaca neće dovesti do aboliranja zločina i preko potrebnog pomirenja.

Vijenci i pomen u Gradišci 

Pomen poginulim i ubijenim Srbima služen je u crkvi Presvete Bogorodice u Gradišci. 

U Gradišci su položeni su i vijenci na spomen-ploču stradalim Srbima iz zapadne Slavonije, a sa mosta spušteni su vijenci i cvijeće u rijeku Savu u znak sjećanja na sve žrtve egzodusa.

Obilježavanju prisustvuju predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, izvještava "RTRS".

U zločinačkoj akciji hrvatskih oružanih snaga "Bljesak" na Zapadnu Slavoniju, koja je bila pod zaštitom UN, ubijeno je ili se vodi kao nestalo 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 djece. Oko 15.000 Srba protjerano je iz tog dijela Hrvatske.

Dok su Srbi bježali preko "mosta spasa" na rijeci Savi prema Republici Srpsoj, Hrvatska vojska ih je gađala avionskim bombama, topovskim granatama i snajperskim mecima. Oko 1 450 pripadnika Srpske Vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć snaga UN.

Ova operacija nije bila ni legalna ni legitimna, jer je napadnutno područje, koje je tada bilo pod zaštitom UN. Cilj je bio uspostavljanje suvereniteta Hrvatske na tom prostoru, ali i protjerivanje srpskog stanovništva.

Hrvatska je godinama opstruisala proces traženja žrtava Bljeska, a prve eshumacije posmrtnih ostataka počele su tek 2010. godine. Hrvatski generali koji su po nalogu, sada pokojnih, Franje Tuđmana i ostalih isplanirali i izveli akciju Bljesak, još su na slobodi, ovjenčani slavom hrvatskih nacionalnih heroja. Poslušajmo izjave zvaničnika sa obilježavanja.