U Hrvatskoj se traga za 2.000 ljudi

BEOGRAD - Koliki je tačan broj nestalih na području bivše Jugoslavije za kojima se traga niko i dalje, više od dve decenije po okončanju sukoba, ne zna. Jedinstven spisak onih za kojima se još traga, identifikacija ekshumiranih posmrtnih ostataka i ekshumacija novih, biće teme sastanka u utorak specijalnog izaslanika predsednika Srbije za pitanja nestalih Verana Matića, i njegovog kolege, posebnog savetnika hrvatske predsednice, Ivice Vrkića.

Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 lica, a i dalje se traga za 10.281. Od ovog broja 1.648 na KiM, 2.027 u Hrvatskoj i 6.606 u BiH. Prema podacima Komisije za nestale Vlade Srbije, traže se 662 nestala Srbina iz Hrvatske, 370 iz Srbije i 695 lica koja su na operativnoj listi (lica za koja postoje saznanja da su nestala, ali nisu prijavljena po standardima Međunarodnog Crvenog krsta). Sa Hrvatske strane traže se 1.952 osobe, među kojima 900 Srba. Na "Veritasovom" spisku nestalih nalazi se, pak, 1.786 osoba - sa područja Hrvatske 1.731 i 55 iz BiH.

- Ovo je prvi sastanak na kojem ćemo razgovarati o budućoj misiji. U proteklom periodu pričao sam sa predstavnicima Komisije za nestale Vlade Srbije, udruženjima nestalih i drugim institucijama koje se bave ovim pitanjima. Dobio sam presek stanja i izvukao zaključke zbog čega nije bilo većih pomaka u rešavanju slučajeva nestalih. Verujem da ćemo danas razgovarati o ovim informacijama i na osnovu njih napraviti prioritete u radu - kaže Veran Matić, za "Večernje Novosti".

O NOVINARU SIMI KLjAJIĆU Obavezno ću se raspitati o sudbini nestalog novinara, bivšeg urednika "Ličkog vijesnika" Sime Kljajića, koji se vodi kao nestao od oktobra 1991, u Gospiću. Bilo je informacija da je identifikovan, ali porodica nije dobila nikakve relevantne informacije, pa će to biti jedna od tema razgovara - kaže Matić, za "Večernje Novosti".

On napominje da njihova uloga nije da zamene postojeće institucije, već da procese učine efikasnijim, pronađu nove puteve da dobiju konkretne informacije o mestima stradanja, stvore uslove da već locirana mesta (prema nekim podacima ima ih više od 70 identifikovanih) što pre budu ekshumirana, i da se tela koja se već nalaze u nadležnim institucijama (ima ih više od 400) što pre identifikuju i uporede sa DNK rođaka koji su prijavili slučajeve nestanaka.

- Ivicu Vrkića dugo poznajem i verujem da bez ikakvog opterećenja vezanog za aktuelne političke odnose možemo praviti plan rada i vremenske okvire za realizaciju - kaže Matić.

Sa područja Hrvatske od 2001. iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica ekshumirana su 1.334 leša, od čega 406 još nije identifikovano.