Obeležena 23. godišnjica stradanja Srba u Zapadnoj Slavoniji

BEOGRAD - Parastosom u Crkvi Svetog Marka, koji je služio protojerej Jovan Blagojević, obeleženo je 23 godine od hrvatske vojne agresije "Bljesak" i stradanja Srba u Zapadnoj Slavoniji.

Parastosu je prisustvovao i predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, koji je rekao da hrvatska vojna agresija "Bljesak", u kojoj je proterano više od 20.000 Srba i ubijeno blizu 300 srpskih zarobljenika civila, "predstavlja završni čin etničkog čišćenja Srba sa prostora Zapadne Slavonije".

On je podsetio da je još tokom jeseni 1991. godine sa većeg dela Zapadne Slavonije "proterano preko 80.000 Srba, da je spaljeno, minirano i uništeno oko 200 srpskih sela, jer su Srbi bili u apsolutnoj većini, da je uništeno preko 5.000 srpskih kuća".

Navodi da su tokom i posle vojne operacije "Bljesak", 1995. godine, hrvatska vojska i policija počinile brojne zločine nad srpskim civilima i zarobljenicima i da, 23 godine posle, hrvatsko pravosuđe nije procesuiralo, niti osudilo nijednog nalogodavca ovog strašnog zločina.

"Nažalost, generalno hrvatsko društvo nije spremno da se suoči sa zločinačkom prošlošću, nije spremno da ima iste standarde prema ratnim zločinima i prema žrtvama, a temelj takvog odnosa Hrvatske prema prošlosti jeste lažni mit o domovinskom ratu, prema kome su Srbija, krajiški Srbi i JNA bili agresori i zločinačka strana, a Hrvatska je tobože bila nevina žrtva koja je vodila takozvani pravedan, oslobodilački rat", kazao je Linta.

Istakao je da dok takvo stanje bude u Hrvatskoj, Srbi ne mogu očekivati da će njihove žrtve dobiti satisfakciju, da će hrvatski zločinci biti kažnjeni.

"Više ništa ne očekujem ni od međunarodne zajednice, EU, Berlina, Vašingtona. Očigledno da geopolitički razlozi utiču da Hrvatska kao lojalan član zapadne alijanse nema obavezu da poštuje temeljne vrednosti EU, a to su ljudska prava i antifašizam", kazao je Linta.

"AGRESIJA HRVATSKE VOJSKE OSTAVILA VELIKI TRAG NA PORODICE"

Predsednica Udruženja porodica poginulih i nestalih "Suza" Dragana Đukić rekla je novinarima da je ta agresija hrvatske vojske ostavila veliki trag na porodice, te da su one nezadovoljne, jer se još uvek veliki broj ljudi vodi kao nestala lica.

"Problem nestalih je podignut na najviši nivo, ali obećanja zvaničnika ne prati realizacija. Nezadovoljni smo i ne možemo da verujemo da se u 21. veku i posle 23 godine samo priča da je to humanitarno pitanje, a da rezultata nema. Da imamo majke koje i dalje čekaju posmrtne ostatke i da ne mogu za svog života da sahrane svoju decu", kazala je Đukićeva.

Podsetila je da je problem nestalih u februaru prilikom susreta hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović i predsednika Srbije Aleksandra Vučića stavljen na prvo mesto, te da su data obećanja, ali da do sada ništa nije rešeno.

"Mi i dalje čekamo. Zločin se desio u zaštićenoj zoni UN. Ne možemo da verujemo da svet i niko ne stoji iza porodica i da niko nije osudio taj zločin", navela je Đukićeva.

Predsednik Asocijacije izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir je naveo da u isto vreme dok se u Beogradu parastosom obeležava godišnjica "Bljeska", u Hrvatskoj se to slavi kao "veliki datum njihove pobede".

"Zaista ne znam u čemu se ta pobeda sastoji, jer na tim prostorima gde su Srbi živeli gotovo da nema Srba, a nema ni Hrvata. Pobeda bi bila u tome da nestane narod koji je tamo vekovima živeo", kazao je Budimir.
Dodao je da posebno boli činjenica da ni posle 23 godine, bez obzira na promenu vlasti u Hrvatskoj, odnos prema žrtvama se nije promenio.

"Gotovo niko nije optužen za zločine, a znamo da su, prema podacima 'Veritasa', 283 osobe, među njima 57 žena i 14 dece, stradale na putu spasa prema mostu prema Bosanskoj Gradišci", kazao je Budimir.

Naveo je da se najmanje moglo očekivati da odgovorni za te zločine odgovaraju, ali da niko nije odgovarao ni u Haškom tribunalu, niti pred hrvatskim pravosuđem.

U Hrvatskoj slave. U prisustvu najviših državnih zvaničnika otkriven je novi spomenik poginulim hrvatskim vojnicima u Okučanima. Operacija "Bljesak" prethodila je operaciji "Oluja", koja je usledila tri meseca kasnije.