Ustaški pozdrav ničim se ne može oprati

Arhivska fotografija

Pravoslavna Bogorodičina crkva u Glini bila je simbol ekonomskog i društvenog napretka, građena je istovremeno kad i katolička crkva Sv. Ivana Nepomuka. Glina je bila mjesto u kojem su Srbi i Hrvati zajedno živjeli, od 1927. godine zajedno i politički djelovali kroz Seljačko-demokratsku koaliciju, koja je na izborima u Banovini Hrvatskoj u svibnju 1940. godine pobijedila u većini općina u kojem su Srbi imali znatan udio u stanovništvu. Godinu dana nakon zajedničke pobjede i malo nakon proglašenja NDH organiziran je prvi od tri ustaška pokolja Srba u Glini, podsjetio je na komemoraciji organiziranoj u čast žrtava ustaških pokolja predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević. Nakon drugog pokolja Srba, u srpnju, ustaški pukovnik Tomislav Rolf zatvorio je i sve Srpkinje i odlučio ih pobiti. Spasio ih je katolički svećenik Franc Žužek koji je lagao da su se pokatoličile. Treći pokolj počinjen je u kolovozu kada su ustaše ubile ljude koji su došli na pokrst ne bi li tim činom spasili svoje živote.

Govoreći o aktualnoj atmosferi Milošević je rekao da je “crna boja koja se danas nosi po uzoru na ta vremena, boja zla, a ustaški je pozdrav sramotan i ničime ga se ne može oprati”. “Rehabilitacijom tih simbola veličaju se i rehabilitiraju zločini”, poručio je Milošević, i upozorio da su simboli koji veličaju to ubijanje iz razdoblja NDH nedopustivi i dodao je da trebamo dignuti glas koliko možemo.

Komemoracija je, kao i prijašnjih godina, održana na mjestu gdje je od 1969. godine bio Spomen-dom posvećen pokolju Srba iz Gline i okolnih mjesta, a koji je 1995. preimenovan u Hrvatski dom. Već deset godina se, bezuspješno, traži povratak izvornog imena. Potpredsjednica Antifašističke lige Vesna Teršelič navela je da je Hrvatski dom časno ime svugdje, osim na “ovom mjestu”.

Teršelič je navela da živimo u vremenu rasta ustašoidnih sentimenata. Podsjetila je, referirajući se na zbivanja na i oko nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, da premijer i ministri relativiziraju ustaški pozdrav, inače glasnom predsjedniku Republike trebala su dva tjedna da reagira na ta zbivanja, a gradonačelnik Zagreba pustio da je crnilo poplavi ulice glavnog grada. Podsjetila je ovogodišnju 80. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom, nadala se pomacima u obilježavanju antifašizma. No, njih je malo, dok pretežu zbivanja suprotnog predznaka.

“Predstavnici Vlade Republike Hrvatske eksplicitno odbijaju da se genocid u NDH poveže sa Srbima”, istakla je Teršelič. Navela je i da aktulna vršiteljica dužnosti ravnateljice JUSP-a Jasenovac Sara Lustig ne potiče nove izložbe, zapitala se što će djeca učiti u školama o tom razdoblju i kako će ih se poučavati o antifašizmu. Deset godina nema pomaka ni kada je riječ o Slavni na Pagu, mjestu jednim od prvih ustaških logora, gdje se pokušava ponovno postaviti spomen-ploča. Opisujući atmosferu Teršelič se zapitala kada će doći vrijeme za izložbu o stradanju glinskih Srba. Govoreći o današnjem vremenu u širem kontekstu navela je da “gotovo nijemo svjedočimo genocidu u Gazi i ratu u Ukrajini”. Prisjetila se i svih koji su stradali u ratovima 90-ih godina i ponadala se da će se pronaći dodatna snaga za nadilaženje podjela i poštivanje ljudskih prava svih.

Stotinjak okupljenih svoje je poštovanje iskazalo i polaganje cvijeta na spomenik “Majka i dijete”, djelo Antuna Augustinčića. Pomen za mrtve vodio je petrinjski paroh Saša Umićević. U Srpskom kulturnom centru Josif Runjanin u Glini službeno je predstavljena i skulptura zvonika Bogorodičinog hrama, uništenog u ljeto 1941. godine, rad umjetnika Miloša Ušljebrke i Davora Dukića.

Tihomir Ponoš; Portal Novosti