Zbornik o pokolju u Glini 1941. godine

GLINA - Zbornik "Glina 1941. - Tragedije i traume u pamćenju i zaboravu" dugo je nastajao i prolazio različite faze koje su bile rezultat unutrašnjih rasprava, preispitivanja i traganja za najboljim pristupom jednoj velikoj i teškoj temi, kao što je to Glina 1941. godine i to ne samo teškoj temi po sebi, nego i simboličkom opterećenju kao i nedovoljno znanstvenom pristupu u obradi te prešućivanjem i pokušajem da se stvari razumijevaju na politički način.

Kazao je to predsjednik SNV-a Milorad Pupovac u utorak na predstavljanju zbornika znanstvenih radova "Glina 1941. - Tragedije i traume u pamćenju i zaboravu", koji je nastao u zajedničkom izdanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Srpskoga narodnog vijeća.

Zbornik je temeljen na tekstovima sa znanstvenog kolokvija "Što se uistinu dogodilo u glinskoj Srpsko-pravoslavnoj crkvi između 29./30. srpnja i 4/5 kolovoza 1941.: Svjedočanstva i kultura sjećanja", održanog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu krajem lipnja 2012. godine koji su dopunjeni novim prilozima napisanim u suradnji s urednicima knjige.

Pupovac je istaknuo da je uredništvo tragalo za najboljim stručnjacima i pristupom u obrađivanju teme pokolja u glinskoj crkvi, inzistirajući na timu znanstvenika koji unutar sebe može održati pluralnost mišljenja bez sukobljavanja koje bi ugrozilo smisao zbornika.

– U tome su uspjeli što je velika vrijednost ove knjige koja je proširila tematski i znanstveni pristup događajima iz Gline iz maja, jula i avgusta 1941. godine, kao i svemu onome što je prethodilo zločinu godinama prije, ali i slijedilo nakon rata. U tom smislu ovo je cjelovitiji pristup nego što smo ga imali do sada. Neki raniji nisu imali ovakve ambicije, nego su bili fokusirani isključivo na genocidne radnje u tom kraju 1941. godine – rekao je Pupovac, pojasnivši da se cjelovitim pristupim umanjuje prostor za eventualna kriva tumačenja i zloupotrebe ove teme, koji ujedno ima i cilj ne samo zacjeljivanja, nego i iscjeljivanja društvenih problema i odnosa između dvaju važnih južnoslavenskih naroda i njihovih ideja.

- Ovakve traume nose sa sobom ili mitsku dimenziju ili dimenziju osporavanja. Zbornik je uspio proći kroz tjesnac između ta dva pristupa – istaknuo je pohvalivši uredništvo na čelu s Dragom Roksandićem koje je, kako je rekao, tokom prošlih deset godina, odradilo uistinu veliki posao u pripremi zbornika na više od tisuću stranica znanstvenih radova koji će biti nezaobilazni za svakoga tko će se baviti ovom temom.


Objasnivši kako je nastao zbornik, Roksandić je naglasio da se ne radi o još jednoj knjizi o ustašama i partizanima, nego historijskom djelu koje je nastojalo obuhvatiti i prošlost i sadašnjost i budućnost vezane za ovu temu, što nije bilo lako s obzirom da se, kad je riječ o tragičnim iskustvima, otvara ogromno mnoštvo problema s kojima se svako društvo mora znati nositi.

- U 20. stoljeću zbilo se puno promjena tako da je neprimjerena usporedba s prošlim iskustvima. Ljudska cijena promjena bila je jeziva. Nikada toliko besmislenih gubitaka, nikada toliko bestijalnosti i obesmišljavanje čovječnosti. Nisu to bili hrvatski i srpski specifikumi, nego se isto događalo i na globalnoj razini – kazao je Roksandić i pohvalio suradnju s Hrvatskim državnim arhivom i ravnateljem Dinko Čuturom, koji je pak rekao da je arhiv otvorio svu svoju građu istraživačima da temeljito prouče ovu traumatičnu temu.

- Teme poput Gline 1941. ulaze u kulturu sjećanja s različitim teretima. Zbornik je pokazao da im treba pristupati znanstveno i staviti ih u povijesni okvir koji zaslužuju. Jedni ih pokušavaju staviti na marginu, a drugi žele da pređu povijesne okvire. Zbornik je dokaz da se temama treba pristupiti bez srdžbe i pristranosti, kako je rekao Tacit – istaknuo je Čutura.

Nevena Škrbić Alempijević, strukovna urednica izdanja s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pojasnila je da se u zborniku pokušalo odgovoriti na antropološka pitanja kolektivnog sjećanja i razlike u odnosu na zaborav i svjesno prešućivanje ili manipulaciju traumatičnim temama, naglasivši vrijednost knjige već u samoj činjenici da je preživjelim žrtvama pokolja i članovima njihovih obitelji dan prostor da ispričaju iz svog ugla što se dogodilo.

Goran Borković; Portal Novosti