Krunoslav Komesar: Banija brža od Zagreba

Prošla je godina i tri mjeseca od zagrebačkog potresa do rušenja prve kuće s crvenom naljepnicom?

Nitko ne može biti zadovoljan dinamikom obnove u Zagrebu iz više razloga: od početnog nesnalaženja bivše gradske vlasti koja nije pokazala dovoljno inicijative i želje da se brže pokrenu neki procesi, neodgovarajuće suradnje s državnim vlastima do sporog donošenja zakonske regulative. Zagrebački potres dogodio se baš u vrijeme prije parlamentarnih izbora pa se dosta kasnilo s donošenjem Zakona o obnovi. Na sreću, potres je bio slabijeg intenziteta, magnitude 5,5 po Richteru, od maksimalno očekivanog za ovo područje. Stoga država nije proglasila stanje prirodne katastrofe na potresom zahvaćenom području, što bi pomoglo da se ubrzaju brojne aktivnosti na bržoj sanaciji posljedica potresa. Drugi razlog su komplicirane procedure provedbe javnih natječaja za svaki korak, koje užasno usporavaju procese u obnovi. Za svaku zgradu koju treba srušiti treba provesti do 6 javnih natječaja. Ovako uspostavljenim procedurama stavili smo si željeznu kuglu oko noge a traži se da trčimo trku na duge staze.

Kako ocjenjujete stanje na području Banije?

Na području Sisačko-moslavačke županije uklanjanje teško oštećenih građevina je krenulo relativno brzo, ponajviše zaslugom brzo uspostavljenog glavnog Stožera civilne zaštite u Petrinji gdje su skoro svakodnevno zasjedale državne službe i bila je stalno nazočna većina relevantnih državnih tajnika. Napravljena je lista prioriteta i sve teško oštećene građevine koje su se nalazile uz brze gradske i međugradske prometnice i/ili uz bitne gradske službe i institucije su relativno brzo srušene. Tu je najviše pomoglo proglašenje stanje prirodne katastrofe (koji je vlada proglasila 4. siječnja 2021.) sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite koji je omogućio da se ubrzaju sve potrebne interventne procedure i mjere, mobiliziranjem svih potrebnih službi, tvrtki, sudionika na obnovi. Tako je već tjedan dana nakon potresa na terenu bilo više raznih građevinskih tvrtki s kompletnom mehanizacijom. Da se čekala uobičajena provedba javnih natječaja kao u Zagrebu i danas bi razgovarali o možda tek nekoliko organizirano uklonjenih građevina na području SMŽ-a. Mislim da smo svi skupa puno naučili na ova dva potresa i da nam to treba biti pouka da se sustav za djelovanje u situacijama katastrofa mora unaprijed definirati i detaljno precizirati tko što radi, da ne bude svojevrsnog "lutanja" i zbunjenosti kao što je bilo nedavno, pogotovo nakon potresa u Zagrebu.

Što stanovnike Banije očekuje po pitanju obnove?

Mislim da će Sisačko-moslavačka županija biti obnovljena brže nego Zagreb, jer se država nakon razornog potresa puno brže pokrenula, proglasila je stanje prirodne katastrofe i aktivno se odmah uključila u uspostavu civilnog života, te preuzela uzde. Kuće koje treba obnoviti su manje, mahom obiteljske i jednostavnije su za obnovu nego one u Zagrebu gdje prevladavaju višestambene zgrade u visoko urbaniziranim dijelovima grada gdje je organizacijski i logistički puno teže izvoditi obnovu. Na Baniji je moguće krenuti na relativno velikom području s više desetaka ili stotina manjih građevinskih tvrtki koje neće smetati jedna drugoj, koje ne moraju imati pretjerano veliku mehanizaciju. Zato mislim da je u relativno brzom roku moguće obnoviti i izgraditi veliki broj kuća ili postaviti montažne zgrade čija tipologija se upravo definira u suradnji više sudionika – od ministarstava, arhitektonskog i građevinskog fakulteta do stručnih inženjerskih komora građevinara i arhitekata.

Trenutno je na području SMŽ-a u fazi izrada projektne dokumentacije za sanaciju više tisuća manje oštećenih građevina (sa zelenim naljepnicama) koje imaju oštećene dimnjake, zabate ili manje nekonstruktivne pukotine, i takve kuće bi mogle biti obnovljene do sezone grijanja. Ako država ubrza postupke, pojednostavi javnu nabavu i uključi veći broj manjih građevinskih tvrtki, i sve te korake napravi u sljedećih mjesec dana, realno je je pretpostaviti da bi se takve, manje oštećene kuće uistinu mogle obnoviti u sljedećih 5-6 mjeseci. Veći problem predstavljaju jače oštećene građevine s žutim (oko 8.200) i crvenim naljepnicama (oko 4.600) za koje tek treba krenuti postupak javne nabave za projektiranje i druge inženjerske usluge, a tek onda i za izvođenje. Sve to nama inženjerima izgleda presporo, jer smo svjesni sporosti ovako postavljenog sustava prijava i obrade šteta te svih potrebnih procedura, da bi se na oštećenoj građevini pojavili radnici. Ali isto smo svjesni i da treba osigurati novac za obnovu – što je dugotrajan i višegodišnji proces.