Papići: Teku radovi na restauraciji Spomen sobe posvećene geologu Luki Mariću

PAPIĆI - Unutrašnji građevinski radovi u Društvenom domu Papići, na restauraciji Spomen sobe posvećene poznatom mještaninu, geologu Luki Mariću, su u toku. Nakon završenih pripremnih radova, podne glazure i postavljanja vanjske stolarije, radi se na sanaciji unutrašnjih zidova.

"Projekat promocije lika i djela, istaknutog akademika srpskog porijekla, prof. dr Luke Marića, u njegovom rodnom selu Papići, pokrenut je na inicijativu nekolicine građana iz nekoliko sela općine Sunja. Ovu ideju podržali su Mjesni odbor Papići, Općina Sunja i pojedini profesori Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a realizuje se uz pomoć donacije Srpskog narodnog vijeća." - kazao je Pero Kuzmanović, predsjednik VSNM Općine Sunja.

Luka Marić rođen je u Papićima 24. februara 1899. godine. Bio je poznati mineralog i petrolog.

Osnovnu školu završio je u Meminskoj, nižu gimnaziju u Petrinji, a višu u Karlovcu 1918. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, grupu prirodopis i kemija, te diplomirao i položio profesorski ispit 1922. godine. Zatim predaje u gimnazijama u Srbobranu i Ogulinu do 1924. godine. Zahvaljujući svojim sposobnostima dobiva dvogodišnju stipendiju za specijalizaciju u Francuskoj, u Parizu i Nancyu. Za vrijeme svog boravka u Francuskoj uči od svjetski poznatih mineraloga i geokemičara Lacroixa i Vernadskog. Od 1925. do 1931. godine radi kao kustos Mineraloško-petrografskog muzeja u Zagrebu.

Doktorirao je 1928. godine na Sveučilištu u Beogradu. Od 1931. godine pa sve do umirovljenja 1969. godine radi kao docent, izvanredni te na kraju i redovni profesor mineralogije, petrologije i nauka o rudnim ležištima na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Osim ovih predavao je i niz predmeta iz područja geoznanosti na odjelima nekadašnjeg Tehnološkog fakulteta, arhitektonskom, građevinskom, geodetskom i kemijskom, koji su kasnije postali samostalni fakulteti. Usporedno svemu navedenome bio je i predstojnik Zavoda za mineralogiju, petrologiju te ekonomsku geologiju 41 godinu.

U vrijeme Drugog svjetskog rata bježi od ustaškog režima u Ljubljanu gdje radi kao honorarni nastavnik od 1941. do 1945. godine. Tokom svoje duge i bogate znanstvene i stručne karijere putuje širom Evrope, te jednim dijelom Azije i Afrike.

Svoje prvo djelo objavio je 1928. godine.čime je započeo razvoj petrologije na području bivše Jugoslavije. Prvi je na ovim prostorima upotrijebio kemijski sastav stijene kako bi izradio varijacijske dijagrame pomoću kojih bi opisao genezu stijena. Veliki dio njegove karijere se odnosio na magmatske stijene. Među bitnijima se svakako ističu petrografska istraživanja magmatskih stijena u Staroj Raški te ofiolitna zona iz doline rijeke Lim gdje je prvi iskoristio kvantitativnu kemijsku analizu i detaljno mikroskopsko istraživanje bazičnih i ultrabazičnih stijena. Treba spomenuti Marićev rad i istraživanje provedeno na efuzivnim magmatskim stijenama između Kratova i Zletova u istočnoj Makedoniji.

Proučavao je i metamorfite Medvednice. Bavio se i proučavanjem sedimentnih stijena. Profesor Luka Marić je zaslužan za mnoga otkrića iz područja geologije na teritoriju bivše Jugoslavije. Svojim radom pružio je temelj za brojna daljnja istraživanja vezana za mineralogiju, petrologiju, petrografiju, geokemiju i sl. Dobitnik je niza nagrada, spomenica, zahvalnica i diploma. Svakako jedna od najbitnijih nagrada dodijeljenih prof. Mariću je Ruđer Bošković za znanstveni rad 1965. godine. Dobitnik je i nagrade AVNOJ-a 1971. godine. Odlikovan je ordenom rada sa zlatnom zvijezdom 1949. godine, a 1965. godine ordenom rada sa crvenom zastavom i ordenom Republike sa srebmim vijencem. Mineral marićit nazvan je po prof. Mariću kako bi se odala počast njemu i njegovim doprinosima geologiji. 1974. godine.

Preminuo je 17. juna 1979. u mjestu Tisno.