Dr Krešimir Sučević - Međeral, Blic: Nemojmo se brukati

Rasprava “ne može biti Banija, to je srpski” dobar je primjer koliko nas je teror stava “postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći” doveo do paranoje.

Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se “Banijska ratna praskozorja”. Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo - kraljevina i carstvo - carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika.

Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline.

Potonje nam dokazuje još jedan apsurd - Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom “krivogovora”.

U „Blicu“ je 17. januara objavljena tema: Banija ili Banovina – a ljudi ostali bez krova nad glavom. Nekoliko je autora pisalo o temi. Objavili smo prilog Jagode Kljaić.  nakon čega je slijedio tekst pjesnika i književnika Nenada Grujičića i lingviste Dušana Stefanovića dok je tekst Igora Mrkalja već objavljen na ovom sajtu. Za kraj, danas prenosimo tekst lingviste Zvonimira Sučevića Međerala.