"Oj Banijo, ne bi“ te volio da se nisam u tebi rodio"

HRVATSKA DUBICA -  Lokalna Akcijska Grupa „Una“ (LAG-„Una“) organizovala je stručni skup u H. Dubici pod nazivom  „Opstanak na Banovini“ 2020 – 2030., sa porukom na pozivnom letku „Oj Banijo, ne bi'' te volio da se nisam u tebi rodio“.

 

 

LAG „Una“ osnovana je sa ciljem: da se stvore bolji uslovi za ekonomski rast i društveni razvoj uz vođenje brige o zaštiti prirode (održivi razvoj)., odredi razvojnu strategiju baziranu na identificiranim resursima i uspostavi i održava dinamičnu kulturu dijaloga. Područje LAG-a „Una“ pokriva grad Hrv. Kostajnicu i opštine Hrv. Dubicu, Dvor, Majur i Sunju. To je teritorija od 1.209,90 km2. . Cilj sastanka je sagledavanje ukupne situacije na Baniji, sada i u budućnosti od 2020 do 2030 godine. U pozdravnim govorima, na početku se obratio Sisački biskup  Vlado Košić, (Nije bio najavljen u programu skupa).Biskup je dao kraći istorijski pregled od 1513 g. kada je Berislavić porazio Turke kod Dubice i istakao ulogu crkve u obnovi Banovine nakon  rata 1995, uz primjedbu da nisu sve crkve obnovljene kao npr. u H. Kostajnici, dalje naglasio da će katolička crkva u narednim godinama imati važnu ulogu u obnovi Banije.

Gđa Željka Josić, državna tajnica Središnjeg ureda za demografiju i mlade u pozdravnom govoru naglasila da je ključ rješenja za navedeni prostor i period, stvaranje uslova za povratak hrvatskog iseljeništva radi popune ispražnjene  Banije. Sisačko-moslavačka županija 2019 godine imala je 145.000 stanovnika. Potrebna je izrada planova i projekata.

Župan SMŽ Ivo Žinić, naglasio,  da je volja za ostankom mladih ne postoji jer se želje  i očekivanja na drugim mjestima bržije ostvaruju. Domovinski rat je Baniju iselio. Srbi su otišli, ljudi se nisu vratili. Župan vidi rješenje u doseljavanju i pomoći EU. Razvojem turizma bi se popravila situacija.  SMŽ je 2011 imala 171.500 stanovnika a danas ih je za 30 posto manje naglasio je Župan. U daljem izlaganju, istakao,  da što se tiče poljoprivredne proizvodnje, ne možemo biti konkurentni kvantitetom, ali možemo kvalitetom. SMŽ će u nekoliko narednih godina, poljoprivrednicima dodijeliti 1000 plastenika. Od poljoprivrede se može živjeti jer ima dobrih primjera. Ako se dobro živi to je jedna od mogućnosti da ljude zadržimo nas ovom području ali i da ih vratimo zaključio je Župan. 

Gđa Mirjana Petir, zastupnica u Hrvatskom Saboru i Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, naglasila je da probleme koje ima Republika Hrvatska iste ima i EU. EU je dosta stara i ima problema. Rješenje opstanka na Baniji vidi kroz EU fondove i smanjenje socijalne nesigurnosti kod stanovništva. Demografska situacija u Republici Hrvatskoj je zabrinjavajuća. Banija doživljava demografski slom i uz to spada u slabije razvijeno područje. Vlada RH u svoj program rada uvrstila „Projekat Banovina“ kako bi se pomoglo razvoju ovog kraja. Gđa Petir je istakla da će RH  po osnovu Višegodišnjeg finansiskog okvira EU 2021 – 2027 imati na raspolaganju oko 9 milijardi evra za kohezijsku politiku i 4,5 milijardi evra za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ulaganja će biti usmjerena preko općina,gradova i županija a vezana za projekte koji će se birati na osnovu spremnosti za provedbu i vezana su za investicije u ključnu lokalnu infrastrukturu kao što su pristup zdravstvenoj zaštiti, brige o djeci i obrazovanje, lokalne usluge, pošte, biblioteke i prevoz. Petir je naglasila da je u RH potrebno utvrditi prioritete, osmisliti mjere i provesti strukturne reforme kako bi vratili iseljene Hrvate, kroz jasnu, ciljanu i strateški postavljenu demografsku, populacijsku, stambenu i poreznu politiku. Petir je pozvala na dalju raspravu o ovom problemu i podržava inicijative koje mogu uticati na povratak i ostanak stanovništva na selu.

Demografska pitanja su u nadležnosti država članica EU i na njih se najbolje može odgovoriti na lokalnom i regionalnom  nivou. Evropska komisija priprema Zelene knjige o starenju i dugoročne strategije  Unije za ruralna područja, zaključila je saborska zastupnica Petir.     

 

Gđa Klementina Karanović, mag. ing. agr., predsjednica LAG-a Una i načelnica opštine Majur govorila je o prošlosti i sadašnjosti Banije.,

Doc. dr.sc. Ana Opačić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu , Studijski centar za socijalni rad govorila je o procesima razvoja nerazvijenih područja. Šta je potrebno raditi u sledećih 10 godina. O socijalnim problemima. Ona vidi rješenje u korištenju EU fondova kako bi se riješili  problemi na Baniji do 2030.

Doc.dr.sc. Stjepan Šterc sa Fakulteta hrvatski studija Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo.(Nedavno je formiran je ovaj Odsjek). Njegova tema bila je „Vizija budućnosti Banije 2020-2030“. Ovo je bila okosnica stručnog skupa. Šterc je ukazao da za poslednjih 25 godina nije po pitanju demografije ništa učinjeno. Zamisao sa Zakonom o posebnoj državnoj skrbi, nije dao očekivane rezultate. Pitanju demografije ne prilazi se sa ozbiljnošću. Radi se o totalnoj političkoj neodgovornosti. Svaki razvoj se bazira na ljudskoj populaciji. Popravka demografske slike je jedino moguće kroz imigraciju. Ovo treba stimulisati zakonskim mjerama. U aktivnosti uključiti Ured za iseljeništvo Hrvatske. Izvršiti disperziju izvršne nadležnosti i decentralizovati po RH. Formirati Strateški ured u Vladi RH za demografska pitanja. Ovo pitanje nametnuti kao najvažnije i najbitnije koje se mora prioritetno rješavati, te za to obezbediti fin. podršku. Po ovom pitanju stvoriti novi koncept Hrvatske. Treba doneti tehničke mjere. Šterc je pomenuo i neke primere iz Irske po rješenju demografskih problema.

Dijana Vuković, mag soc, rada, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Hrv. Kostajnici govorila je o „Socijalnim problemima i socijalnom planiranju na području CZSS H.Kostajnici“. Centar pokriva 103 naselja sa preko 12000 stanovnika  na području od 871 km2. Pri sadašnjem stanju stvari i potrebi stanovništva i pružanju usluga moglo bi se zaposliti 50 radno sposobnih osoba.

Na temu „Turizam kao i činilac integralnog razvoja Banije“ govorili su Robert Baćanac, mag. oec., samostalni konsultant i Florijan Ćelić mag.oec iz iDeo Plan-a. Turistička destinacija Banija od anonimnosti do atrakcije, mogli bi nam biti dobri primjeri Orlando i neka područja iz Portugala. Današnji turisti pripadaju „trećoj“ generaciji turista željnih atrakcija i uvida u život lokalnih zajednica. Turizam treba razvijati sa minimalnim  uticajem na prostor. Dakle Baniju ne: kao Toskana, Provansa, Tirol i dr. Ali pokušati biti kao Provansa prije nego što se počeo razvijati turizam. Banija kao atrakcija i autentična kao Zrin, Gvozdansko, park mrava, zatim rijeka Una - glamping, škola snimanja G.Lederer i dr. Treba uvoditi inovativne turističke proizvode kao seoski turizam, difuzno hoteljerstvo. Turizam se razvija . Turizam se ne događa.

Na temu:  „Razvoj poljoprivrede/stočarstva“ govorio je  dr.vet.med Rodoljub  Džakula, šta rade mali OPG-ei na Baniji i dr. Vidi mogućnost u finalizaciji proizvodnje mlijeka i mesa, ekološkoj poljoprivredi. U narednom periodu treba smanjiti upotrebu pesticida i gnojiva. Cilj bi bio proizvodnja oko pedest posto eko proizvoda i gradnja hladnjača.

Na temu: „Šta učiniti s praznim kućama i naseljima na Baniji? Iskustva i strategije za područja s velikim brojem praznih građevina“ govorili su dr.sc Sanja Lončar, Filozofski fakultet Sveučilištva u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju i dos. Dr.sc. Dario Pavić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za sociologiju. U SMŽ ima najviše napuštenih građevina skoro 37,6 posto. Imamo prazna sela, gradove i regije. Treba izvršiti etnografska terenska istraživanja. Bez potpunih podataka nemoguće je doneti preporuke. Nema tačnih evidencija. Neki gradovi su pristupili uklanjanju ruševnih građevina kao u Pakracu, Kostajnici i dr. Treba riješiti imovinsko-pravne odnose. Tu dolaze i komunalni troškovi, zaštita okoline i sociokulturne posledice.  

O temi : „Evropski strukturni i investicioni fondovi u funkciji integriranog ruralnog razvoja govorila je Bojana Markotić Krstinić mag.ing.agr. Leader mreža Hrvatske“. Ovo se odnosilo na programsko razdoblje 2021-2027.

Na savjetovanju su sudjelovali i ostali stručnjaci iz područja demografije sociologije, etnologije, ekonomije, poljoprivrede i ruralnog razvoja s ciljem dobivanja smjernica za najbolje moguće korištenje razvojnih potencijala održivog razvoja Banije. Skupu prisustvovao i sadašnji saborski zastupnik i bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, predsjednik saborskog odbora za ustav., kao i načelnici i predstavnici opština.

Ovo savjetovanje i naknadno usvojene smjernice u budućnosti otvaraju mogućnosti lakšeg povratka i uključenja u razvoj Banije svim izbjeglim odnosno protjeranim Srbima i Hrvatima 1995 godine. U narednom periodu za revitalizaciju Banije (2020-2030) bit će na raspolaganju ogromna sredstva. Planirane su razne pogodnosti i subvencije.

Na Banijcima a i drugima je da pokažu volju i odgovornost za zavičaj.  Obnova zavičaja dat će punoću života. Dosadašnje mjere za organizovan povratak nisu dale dobre rezultate što zbog opstrukcije Repubike Hrvatske a i drugih. Sada dolaze nova vremena. Odluka  je na pojedincu i stvar stoji do pojedinca. U smislu poruke sa letka „Oj Banijo….. , vidimo se na Baniji.