Šta povratak matičnih knjiga iz Srbije znači za Općinu Dvor i njene stanovnike?

DVOR NA UNI - Mještani Dvora i načelnik Nikola Arbutina imaju razloga biti zadovoljni nedavnim posjetom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Osim najave donacije sanitetskog vozila, traktora i priključnih mašina, Vučić je sa sobom donio 134 matične knjige iz općine Dvor koje su u "Oluji" odnesene u Srbiju da bi, kako su smatrali tadašnji predstavnici općine, bile spašene od uništavanja. Te knjige će, kako ističe Arbutina itekako pomoći sadašnjim stanovnicima Dvora.

- Kao jedna od katastarski najvećih općina u nekadašnjoj državi, nekad smo imali sedam matičnih ureda, od kojih je jedan bio u Dvoru kao sjedištu općine. Taj ured je osim Dvora "pokrivao" naselja Strugu, Unčane, Zamlaču, Matijeviće, Vaniće, Hrtić i Javoranj. Knjige iz šest matičnih ureda smještenih po naseljima ostale su na području Dvora i poslije 1995. godine, dok su odnesene samo iz matičnog ureda Dvor - objašnjava Arbutina za "Portal Novosti".

- Povratak tih knjiga znači da ljudi kroz upravne ili sudske postupke neće morati dokazivati činjenično stanje što će im uštedjeti vrijeme i novac. Mnogi su dosad upravnim ili sudskim putem morali dokazivati da su vjenčani ili rođeni. Zbog nepostojanja knjige umrlih, nije se moglo pokretati ostavinske rasprave za ranije umrle dok se ne bi dokazala nečija smrt - ističe Arbutina.

Priča pokrenuta odnošenjem knjiga u Srbiju počela se rasplitati nakon 2000. godine. Tada je velik broj stanovnika općina koje su 1995. godine vraćene u ustavnopravni poredak Hrvatske, imao probleme da ostvari pravni status i osigura prava koja pripadaju hrvatskim državljanima, među njima i oni koji su iz Hrvatske izbjegli i nisu se vratili.

Toga su bili svjesni i u tadašnjoj Vladi Srbije, pa su još 2003. godine donijeli odluku o povratku matičnih knjiga, priznavši da se kod njih nalazi ukupno 420 knjiga. Tadašnja hrvatska ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović izjavila je 2003. godine da je Hrvatska spremna ukinuti vize za Srbiju, ali tek nakon što ova država vrati matične knjige iz općina koje su bile izvan dosega hrvatskih vlasti od 1991. do 1995. godine. Njen kolega, ministar pravde Srbije Vladan Batić izrazio je spremnost da Srbija to učini. "Za to nema nikakvih prepreka", rekao je Batić i uručio ministrici, kako se kasnije međutim ispostavilo, nekompletne matične knjige. Novi korak učinili su 2004. godine ministar tadašnje Srbije i Crne Gore za manjinska prava i izbjeglice Rasim Ljajić i hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Ljajić je svojoj kolegici u Zagrebu predao 48 zemljišnih knjiga za koje se znalo da su još u Srbiji, a odnosile su se na područja više općina u Hrvatskoj.

Po Arbutinim riječima, zemljišne knjige koje su bile u dobrom stanju stigle su 2005. godine u Dvor na veliko oduševljenje mještana koji zbog nedostatka dokumentacije deset godina nisu mogli rješavati imovinsko-pravne odnose ni voditi ostavinske rasprave. Te godine je u proljeće otvoren Zemljišno-knjižni odjel. Naravno, konstatiralo se da nedostaju matične knjige, zbog čega je za mnoge stanovnike nastavljen hod po mukama sve do danas.

Dio dokumentacije Dvora je nakon ulaska hrvatskih snaga 1995. godine bio uništen. Mjesecima su službeni dokumenti vezani za život pojedinaca bili porazbacani i razgaženi po podovima kancelarija i dvorana kojima su prozorska stakla bila polupana, izloženi kiši i vlazi. Dvor nije bio izuzetak; u mnogim danas napuštenim zgradama po Hrvatskoj, prije svega po školama, i danas leže razbacane knjige i papiri.

Od početka godine zbog nezadovoljavanja potrebnog broja stanovnika Dvor nema hitnu pomoć, pa ako je netko zatreba, mora biti prevezen do Hrvatske Kostajnice udaljene 22 kilometra što može potrajati, ako u Kostajnici nemaju slobodnih vozila.

- Sanitetsko vozilo koje ćemo dobiti će omogućiti da ljudi mogu brže stizati od Dvora do Kostajnice ili Siska - rekao je Nikola Arbutina.