Podignuta optužnica za ratni zločin u selu Kostrići

SISAK - Nakon 26 godina podignuta je optužnica za ratni zločin u Kostrićima pokraj Majura, počinjen  15. studenoga 1991. godine, kada su zločinci pobili sve stanovnike ovog sela. Tom su prigodom ubili 15 osoba, uključujući braću, dvogodišnjeg Tomislava i petogodišnjeg Daria Jurića. Tada je ubijena i njihova majka, djed i baka. Otac Zlatko nije toga dana bio u selu pa je preživio masovno smaknuće, no ubijen je od strane četnika nekoliko dana kasnije, piše "Jutarnji list".

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu priopćilo je da je podignulo optužnicu protiv devetorice državljana Republike Srbije, od kojih su dvojica ujedno i državljani Bosne i Hercegovine zbog počinjenja kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.

Okrivljenicima (od prvog do osmog okrivljenika) se optužnicom stavlja na teret da su, suprotno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, u ranim jutarnjim satima 15. studenog 1991. u Kostrićima  postupali po zapovjedi zapovjednika Jedinice milicije za posebne namjene SAO Krajine “Kaline Komogovina”,  danas pokojnog S. B., da usmrte preostalo civilno stanovništvo navedenog sela.

Ušli su u selo Kostriće te iz cjelokupnog osobnog naoružanja otvorili vatru i pucali po civilima. Tereti ih se da su na opisani način usmrtili 15 civila odnosno mještana tog sela i to četiri muškaraca, devet žena i dvoje djece, a nakon toga su zapalili gotovo sve kuće u selu s ciljem prikrivanja zločina. Devetookrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da je neutvrđenog dana u drugoj polovici studenog 1991. godine u mjestu Majur zajedno s još najmanje dvojicom za sada neutvrđenih pripadnika iste jedinice, najprije zlostavljali i mučili, a potom ubili Zlatka Jurića, oca Tomislava i Darija, najmlađih žrtava u Kostrićima.

U optužnici je predloženo da se protiv svih okrivljenika odredi istražni zatvor do okončanja kaznenog postupka po zakonskoj osnovi opasnosti od bijega i radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo kod kojeg su okolnosti počinjenja posebno teške. No, svi su oni nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima.

Zapovjednik tzv. Jedinice milicije za posebne namjene ‘Kaline – Komogovina’ bio je danas pokojni Stevo Borojević zv. ‘Gadafi’, njegov zamjenik također pokojni Milan Zec, dok su pripadnici postrojbe koje se sumnjiči da su sudjelovali u masakru Mirko Tadić zv. ‘Tito’, Miroslav Tadić, Dubravko Arambašić, Nikola Bogdanović zv. ‘Nina’, Nikola Ilić zv. ‘Nina’, Mile Milinović zv. ‘Borovo Selo’, Milan Drobnjak zv. ‘Gola’, Milan Lađević, Stevo Borojević zv. ‘Ćuk’, Stevo Džakula zv. ‘Ikonar’, Nikola Begović zv. ‘Kondukter’, Stevo Vučinić zv. ‘Hans’, Gojko Malešević zv. ‘Četnik’, redom dobrovoljci s Banovine i Kozare. S njima su bili dobrovoljci iz Srbije Dragan Pendić i Žikica Pendić, zatim Vlado Gavrilović zv. ‘Gedžo Srbijanac’ te Veselin Božović zv. ‘Arkan’.

Devetoosumnjičeni, kojeg se optužuje da je naknadno ubio preživjelog iz masakra Zlatka Jurića, je Zdravko Matijašević ‘Žabac’.

Od  ubijenih 16 Kostričana  pronađena su tijela njih sedam. Za posmrtnim ostacima devet ubijenih i dalje se traga. Žrtve Kostrića su Petar, Marija, Petar i Jelka Bašić, Kata Bunjevac, Zlatko, Vera, Darijo ,Tomislav  i Marija Jurić, Marija Kostrić, Jure i Anka Kozić, te Ferdinand  i Marija Krizman.

Milan Bašić, rođeni Kostričanin, čiji su roditelji Petar i Jelka ubijeni u tome selu, svake godine dođe na komemoraciju. – Teško je stajati ovdje, u selu koje nema stanovnika, nego samo skrivena grobišta i masovnu grobnicu, posebice kada se zna da za ubojstvo mojih roditelja, cijele moje šire obitelji, nitko nije odgovarao, kaže Milan Bašić.