Kuhajte domaće, pročitajte "Baniju i Kordun" Zlatana Nadvornika

PETRINJA - Autor brojnih knjiga o kulinarstvu Zlatan Nadvornik nedavno je završio rad pod nazivom Banija i Kordun kao dio velikog djela Hrvatska tradicionalna jela i pila i zimnica s nostalgičnim okusom baka i nona.

Na pitanje zašto je pisao baš o Baniji i Kordunu, Nadvornik odgovara:

„Naime, u hrvatskom kulinarstvu priča se o Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Istri, međutim nema puno stvari koje su zabilježene za Baniju i Kordun. Netko će reći zašto Banija i Kordun, zajedno, pa geografski su jedan uz drugi, pa dijele dosta toga što je vezano i na Posavlje, Zagrebačku regiju, Gorski Kotar i Liku, a na koncu konca i na susjednu zemlju preko Une.“

U Hrvatskoj na svakih dvadeset do trideset kilometara postoji isto jelo koje se drugačije zove, ali se spravlja s različitim dodacima. Naše kulinarstvo je Nadvornik usporedio s hrvatskom narodnom nošnjom koja je različita od kraja do kraja. Banovina ima, interesantnih, ali malo poznatih stvari kad je u pitanju kulinarstvo, ocjenjuje Nadvornik. Jedan primjer su kostajnički rezanci koji se rade od buče. Petrinja je primjerice zanimljiva jer je u njoj pokrenut PIGIK, izložba gastronomije i kulinarstva:

„To je i po imenu Prva izložba gastronomije i kulinarstva. To je nešto što je bilo jako dobro i prvu nagradu je dobilo jelo Gorski želudac, od jedne kuharice iz Gorskog kotara. To je nešto što je bilo jako lijepo, ali jako slabo zabilježeno. Međutim, današnji PIGIK bi trebalo proširiti na to kako se priređuje, što se priređuje i koja jela. Uz Baniju i Kordun, isto imamo i jako bogati riblji fond. Prema tome i tu ima jako puno lijepih jela, a da ne govorimo i o šumi.“

Nadvornik je u svojoj knjizi pisao i o bilježnici pod nazivom Međunarodna kuhinja. Radi se o bilježnici koju je pronašao i kupio u jednom antikvarijatu u Zagrebu. Ona je za djelo o kulinarstvu Banije i Korduna iznimno važna jer je nju u Petrinji dvadesetih godina prošlog stoljeća izdao lokalni izdavač Vilko Massari koji je imao knjigovežnicu. Nadvornik ističe kako su recepte za kolače iz te bilježnice koristili zagrebački slastičari:

„Koji su imali slastičarnu u Nikolićevoj ulici slastičarnu gdje se dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća obučavao slastičar koji je osmislio današnje samoborske kremšnite. To je nešto što je trag u tom našem kulinarstvu. Naime, bilježnica je jako lijepo napravljena s bogatim recepturama i što je interesantno, pored nekih recepata ima fusnota koje upućuju na različite kuharice tog doba koje su bile priznate i poznate.“

Djelo Banija i Kordun Zlatana Nadvornika možete naći na internetu na servisu ISSUU, a ovih dana autor završava i djelo koje se bavi kulinarstvom Posavine.