Godišnjice u Grabovcu

GRABOVAC BANSKI - U Grabovcu Banskom u subotu su obilježene 76. obljetnica prve oružane akcije banijskih partizana i 76. obljetnica grabovačke tragedije.

 

Pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije i Grada Petrinje, obilježavanje su organizirali Udruga antifašističkih boraca i antifašista Petrinje i Zajednica antifašističkih boraca i antifašista Sisačko-moslavačke županije u suradnji sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te Srpskim narodnim vijećem.

 

Kod spomenika na više od 1200 žrtava fašističkog terora vijence su položila i svijeće zapalila izaslanstva Glavnog stožera Oružanih snaga RH, SABA RH, Sisačko-moslavačke županije, Grada Petrinje, ZUAB-a, SNV-a, Vijeća srpske nacionalne manjine grada Petrinje, Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Petrinje, izaslanstva antifašističkih udruga iz Velike Kladuše, Požege, Garešnice, Karlovca, Gline, Zaboka i Krapinsko-zagorske županije, Petrinje, petrinjskih političkih stranaka: SDP-a i HNS-a te Narodne stranke- Reformista.

 

U ime domaćina sudionike komemoracije pozdravila je potpredsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Petrinje Zrinka Ćorić. Podsjetivši na prvu partizansku akciju na Banovini koja je bila i prva takva akcija u Hrvatskoj, Ćorić je rekla kako se danas pokušava „prekrajati“ povijest.

“Neki politički trgovci, znanstvenici i suci bez pokrića negiraju sve ono što mi držimo da je istina. Obrušili su se na antifašizam, njegove ličnosti i simbole antifašizma“, kazala je.

 

„Ako su se već obrušili na antifašizam i njegove simbole u Zagrebu, gradu heroju koji ima tri ordena narodnog heroja, ti će nazovi znanstvenici, krojači nove povijesti, imati posla i u svijetu. Znate, u New Yorku, na ulazu u zgradu Ujedinjenih naroda stoji velika slika jednog partizana – Stjepana Filipovića koji je 1942. obješen u Valjevu. Tu sliku partizana koji stoji na klupi za vješanje s omčom oko vrata i uzdignutih ruku izvikuje antifašističke parole, zove narod na ustanak i govori o bratstvu i jedinstvu, u Ujedinjene narode nisu stavili ni Tito, ni Partija, ni Jugoslavija. Tu sliku su odbrali oni koji su uređivali interijer te zgrade. Zašto? Oni nisu znali tko je taj mladi partizan. On je inače Stjepan Filipović, Hrvat iz Opuzena koji se igrom slučaja našao u Valjevu gdje je nakon strašnog mučenja i obješen. Oni su tu sliku postavili zato što slika tog mladića, partizana, snimljena 22. svibnja 1942. za njih predstavlja ikonografski zapis i amblemski lik europskog antifašizma. Taj davni partizan pripada onima koji ga prihvaćaju kao svoju vlastitu antifašističku tradiciju. Kakva je situacija danas kod nas, možda će se osnovati neko povjerenstvo, možda će se prikupljati potpisi na Trgu bana Jelačića i pisati peticije, slati američkom predsjedniku Trumpu i tajniku Ujedinjenih naroda da se makne slika tog partizana da ne bi zasmetala predstavnicima hrvatske politike kad ulaze u zgradu Ujedinjenih naroda“, rekla je Ćorić.

„Ne moramo ići u svijet- imate sličnih primjera i u našoj zemlji – svake godine u Zagrebu se održava veliki međunarodni atletski miting posvećen Borisu Hanžekoviću. Kad biste pitali organizatore i gledatelje tko je bio Boris Hanžeković, rekli bi atletičar, ali bi prešutjeli da je bio antifašist i da je izgubio život u Jasenovcu“.

 

„Mi smo svjesni da Antifašistička koalicija nije bila uvijek na visini zadataka – bomba bačena na Hirošimu, osveta pobjednika u ratu bilo naših partizana, bilo pripadnika pokreta otpora i svih onih koji su se vratili i nisu našli svoju obitelj i svoje domove, ali generalno, opravdanost i ispravnost borbe protiv fašizma, ne može umanjiti to za što se oni hvataju i što smatraju da je ključno da se ocrni komunizam i antifašizam“, zaključila je Ćorić.

 

U ime Grada Petrinje, jednog od pokrovitelja komemoracije, kao izaslanik gradonačelnika, obratio se Nenad Radošević, potpredsjednik Gradskog vijeća koji je rekao kako „antifašizam nije ideja prošlosti, nego ideja o slobodnoj i pravednoj budućnosti“. Podsjetio je kako je antifašizam kao jedan od temelja na kojima počiva suvremena hrvatska država, unesen i u preambulu Ustava te da je Hrvatski sabor 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu.

 

„Ovaj dokument ne ostavlja prostor za neznanje, a ipak neki ne znaju ili ne žele znati da bez nasljeđa partizanske borbe i bez odluka ZAVNOH- a ne bi bilo danas ni države, ni slobode, ni cjelovitosti teritorija. To nikako ne znači da smo mi danas tu da slavimo rat koji je davno završio, to ne znači da smo ostali u vrtlogu prošlosti, nego smo tu da izrazimo pijetet prema nevinim žrtvama fašističkog terora i rezultatima pobjede. Tu smo da na temeljima antifašizma dalje gradimo svijet koji nije stao prije 76 godina. Tu smo da gradimo domoljublje koje uvažava različitosti. Tu smo da gradimo jednakost, slobodu, ravnopravnost“, rekao je Radošević koji je na kraju svog obraćanja poručio:

„Želim jednostavno poručiti svim građanima Hrvatske: mislite i vjerujte tako da Hrvatska bude domovina zadovoljnih i sretnih ljudi. Radite tako da svi građani budu jednaki u pravima. Učinite društvo takvim da se svi osjećaju i budu slobodni. Ne otimajte tuđe, a svoje ne dajte. Mislite na opće dobro, ispred svog osobnog. Poštujte druge i drugačije. Zajedno gradimo bolje društvo. To su odlike antifašizma“.

 

Sudionicima komemoracije u Grabovcu Banskom, u ime pokrovitelja Sisačko-moslavačke županije, kao izaslanik župana, obratio se njegov zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine dr. Dušan Bjelajac. Govorili su i predstavnik SNV-a Duško Polimac te predsjednik SABA RH Franjo Habulin. U svojim obraćanjima, mahom su izrazili zabrinutost zbog „sve prisutnijeg povijesnog revizionizma i pokušaja relativizacije antifašizma“.

 

„Živimo u vremenu u kojem divlja nasilje nad povijesnim istinama. Na sve te opasnosti nema adekvatnog odgovora društvenih i političkih snaga u našem društvu, kao ni tijela aktualne državne vlasti“, rekao je predsjednik SABA, Franjo Habulin.

 

Svojevrsni „sat povijesti“, predavanje o događajima na Banovini 1941. godine, održao je povjesničar, mr. sc. Josip Jagić. U nastavku održan je prigodni program u kojem su nastupili Pjevački ansambl „Zlatne godine“ iz Velike Gorice, „Partizanski zbor“ ZUAB-a Zagreb, KUD „Zvuci Banije“ iz Jabukovca i Duško Bojčetić.