U šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj

SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na osnivanje prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europu u Drugom svjetskom ratu.

Svečanost je počela polaganjem cvjetova, umjesto vijenaca, jer su sredstva za tu namjenu uplaćena za obnovu Spomenika, a u izaslanstvima su bili Valter Flego, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, Jasen Mesić, izaslanik predsjednika Sabora, Davor Božinović, izaslanik Vlade, te izaslanstva Sisačko-moslavačke županije, Grada Siska, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.

Uvodno se obratio Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, te je, između ostalog kazao: „Mi smo danas opet u ratu, ali ne s oružjem u ruci. Mi se borimo protiv laži i falsificiranja povijesti, a naše su oružje riječ i istina. Nikada nikome nije uspjelo trajno i potpuno falsificirati povijest, pa neće ni ovima koji to danas pokušavaju. Ne samo u Hrvatskoj falsificiranje povijesti na djelu je i u većem dijelu zemalja regije, ali i u dobrom dijelu nekada socijalističkih zemalja, pa i zemalja zapadne Europe. Tome falsificiranju povijesti, a u službi oživljavanja ideja nacizma i fašizma, danas zaodjenutih u ruho desnog konzervatizma i klerikalizma treba reći dosta je, ovo neće proći.“

Dodao je i kako je to na ovom mjestu morao reći, u ime boraca Sisačkog partizanskog odreda, kojima odaju počast i poštovanje, ali i u ime njih danas živih, a u interesu mladih i generacija koje će doći iza njih.

U ime domaćina, Grada Siska, govorila je Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, koja je kazala kako se svi, koji su se ovdje okupili, ponose svojom slavnom antifašističkom tradicijom na kojoj je na posljetku utemeljena samostalna i suverena Republika Hrvatska, te je nastavila: „Donedavno, javno deklarirati da si antifašist bilo je deplasirano, to se gotovo podrazumijevalo. Tako smo bili odgajani i nikome normalnom ne bi nikada na pamet palo reći za sebe bilo što drugo osim da je antifašist, pa to nismo niti govorili, a trebali smo. Treba to govoriti u školi, na javnom mjestu i time na glas ponositi, jer dok mi nismo pazili iz najmračnijeg mraka izdigle su se spodobe koje ne misle tako. Dapače, među nama su se pojavili neki koji s ponosom zatiru slavnu i svjetlu tradiciju antifašizma svojim revizionističkim relativiziranjem ustaških zločina i krivotvorenjem činjenica, pokušavaju baciti ljagu na hrvatski antifašistički pokret. Revitaliziranje tih ustaških zločina je otišlo tako daleko da neki samo proklamirani antifašisti (Milan Bandić op.a) nagrađuju glavnog falsifikatora i krivotvoritelja ustaške sramote (Jakov Sedlar op.a) i daju mu nagradu grada, kao da to njegovo falsificiranje povijesti podržavaju i svi stanovnici toga grada. Što je najgore, onda ti isti koji nagrađuju glavnog revizionistu povijesti i negatora ustaških zločina licemjerno dolaze tu među nas da polože vijenac na spomenik hrabrim mladićima i djevojkama čiju žrtvu neki danas žele izbrisati iz kolektivne svijesti hrvatskog naroda. Ne može se biti antifašist prema potrebi, ili si antifašist ili si fašist ili promičeš i živiš antifašizam ili promičeš fašističke ideje i vrijednosti, sredina ne postoji, nema srednjeg puta kojim bi neki oportunisti, koji se ne žele zamjerati jednima ili drugima željeli ići. Tko se nije spreman oduprijeti današnjim filofašistima negira ne samo hrvatski Ustav, već temeljne civilizacijske vrijednosti. Ne, ponovit ću još jednom, nije u redu nositi ustaška obilježja, ne, nije u redu doprinos partizana u oslobođenju Europe od fašizma dovoditi u pitanje zbog ustaša koji su stradali kao žrtve poraća.“

Izaslanik hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, na ovoj svečanosti, bio je Valter Flego, istarski župan, koji je u svom obraćanju istaknuo: „Temelji hrvatske države postavljeni su u vihoru Drugoga svjetskog rata, a te su vrijednosti potvrđene i u Domovinskom ratu. Iako kažu da je povijest učiteljica života, neki još uvijek ništa nisu naučili iz nje, i zato je potrebno prisjećati se, ponavljati istinu, njegovati i baštiniti naš antifašizam. Zato je potrebno pokazati i upozoriti na pokušaje fašizacije društva kojem nažalost svjedočimo i u posljednje vrijeme, a braneći antifašizam mi branimo demokraciju i time poručujemo svima da se nikada više nećemo vratiti u mračna vremena povijesti.“

Naglasio je kako se ponosno stupa naprijed, spremni na sve izazove koji su ispred njih, jer svi antifašistički borci ustrajali su u svojim idealima, ne predajući se do zadnjega, prečesto plaćajući to i svojim životima, a svojim životnim putom, borbom i radom postavili su čvrste temelje za našu generaciju i generacije koje slijede, te nas time trajno zadužili.

Petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Darinko Dumbović također je bio na svečanosti, a o ovom danu je kazao: „Došao sam odati poštovanje prema svemu onome što je zabilježeno kroz povijest i što je na kraju ostavilo trag u narodima koji su ti koji su pretrpjeli. Ljudi i obitelji su imali uvijek iza sebe one probleme koji su bili ljudske tragedije i žrtve. Mislim da danas svakoj žrtvi u domovini Hrvatskoj, koja je kroz povijest stvarala domovinu, treba odati određeni pijetet. Današnji dan nije izmišljen od Hrvata, on je tekovina svih naroda, dan antifašizma je tekovina svih europskih naroda i smatram da je Europa, upravo na današnji dan, napravljena na ovim temeljima. Ti temelji su u našem Ustavu, te temelje je na kraju stvorio i udario prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, jer je bio prvi među antifašistima koji je uvijek davao poruku što je antifašizam i što znači imati pomirenje među ljudima. To je danas možda problem i u njemu nažalost moramo izvući poruku da nemamo, ono što je najstrašnije, loše poruke i da „čupamo“ nešto što nema smisla u jednom civiliziranom trenutku stvaranja Europe bez granica, odnosno onih vrijednosti što državu čine državom, a upravo je antifašizam taj i od toga ne treba bježati, ali sigurno je da treba izvući pouku i na kraju krajeva kroz nju i kroz prošlost dati do znanja budućim generacijama da zajedništvo nema nikakve druge alternative.“

Izaslanica sisačko-moslavačkog župana bila je Ivanka Roksandić, koja je naznačila: „Dan antifašističke borbe je sjećanje na osnivanje Prvog partizanskog odreda u Sisku, prvog antifašističkog odreda u ovom dijelu Europe. Važan događaj, državni praznik i mislim da treba obilježiti i pokloniti se svima onim žrtvama koje su u borbi protiv fašizma dali, prije svega, svoj veliki doprinos. Mislim da su to upravo borci Prvog partizanskog odreda u Sisku, u Brezovici.“