Dumbović naglasio: Trgovska gora je neprihvatljiva lokacija za odlaganje nuklearnog otpada

ZAGREB/PETRINJA - Petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Narodne stranke – Reformisti Darinko Dumbović održao je koferenciju za medije u Hrvatskom saboru na temu „Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.“

Dumbović smatra da je Trgovska gora neprihvatljiva lokacija za odlagalište nuklearnog otpada jer se područje Sisačko-moslavačke županije i područje Banovine mora razvijati u smjeru ekološke proizvodnje i uzgoja domaćih proizvoda.

„Gotovo nezapaženo od javnosti i medija, na stranicama Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, 15. veljače 2017. objavljeni su rezultati Javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš i nacrtu prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Ostali smo neugodno iznenađeni da je najveći dio primjedbi ili prijedloga odbijen, tj. nije prihvaćen. Jučerašnji Večernji list je objavio izjavu ravnatelja Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, g. Saše Medakovića, citiram: “Nacionalni program već je završen, u Vladinoj je proceduri i očekujemo da će biti usvojen relativno brzo, u sljedećih nekoliko mjeseci.”

Ukratko ću podsjetiti da je lokacija Trgovska gora, Općina Dvor ostala jedina potencijalna lokacija za odlaganje nuklearnog otpada nakon što je Agencija za posebni otpad od Vlade dobila mandat da utvrdi potencijalne lokalitete. Hrvatska je 1998. godine imala 34 takva lokaliteta, a s vremenom su ostala četiri – Papuk, Psunj, te Moslavačka i Trgovska gora. Papuk i Psunj tada su političkim lobiranjem otpali, a kasnije i Moslavačka gora. Lokacija Trgovska gora nije imala moćne političke zaštitnike i ostala je kao jedina mogućnost.“, objasnio je Dumbović, te je dodao:

„Bivši premijer Ivo Sanader obećao je još u travnju 2007. da Trgovska gora neće biti odlagalište nuklearnog otpada iz NE Krško, te da će se kao potencijalna lokacija brisati iz svih državnih dokumenata i prostornih planova. To, naravno, nikada nije učinjeno, a Općina Dvor je 30. ožujka 2014. od Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost dobila dopis da sudjeluje u procesu izbora lokacije za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2014. donio je strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, gdje je kao jedina lokacija ostala Trgovska gora.“, rekao je Dumbović, te je istaknuo kako su takve odluke izazvale veliku zabrinutost kod građana, udruga, lokalnih zajednica i različitih institucija s područja Županije.

„Upravo zbog bojazni da će aktivnosti u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, te izgradnje objekata za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva značajno utjecati na zdravlje i život stanovnika, zrak, tlo, vode i cjelokupni biljni i životinjski svijet pokrenut je čitav niz aktivnosti, od aktivnog sudjelovanja u javnoj raspravi, u Zagrebu i Dvoru, prosvjeda i drugih aktivnosti. Javna rasprava je trajala od 17. veljače 2016., a završena je 6. svibnja 2016. godine. Sve primjedbe i odgovori, Strateška studija i revidirani Nacionalni program bit će dostavljeni nadležnom tijelu, odnosno Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Nakon toga završava postupak strateške procjene, a Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada se dostavlja Vladi na usvajanje!“, zaključio je, te ovim putem još jednom apelirao na Vladu da temeljito razmotri argumente za i protiv prije nego donese konačnu ocjenu.
{youtube}j4DY7-FZjUw{/youtube}
„Ako Vlada prihvati Nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, onda treba donijeti i odluku prema kojoj područje od Kupe do Une proglašava neperspektivnim, a Sisačko-moslavačku županiju županijom nuklearnog otpada. Tada ćemo postati nacionalno nuklearno smeće, pa ćemo bar znati gdje smo i da za nas nema budućnosti!!!”, istaknuo je gradonačelnik, te je zaključio:

“Agencija za nuklearni otpad troši milijune kuna na tzv. radionice kako bi sve ciljane skupine uvjerila da je nuklearni otpad ne samo bezopasan nego i poželjan i da praktički oplemenjuje prostor u koji treba biti postavljen. Onog trena kad su stanovnici Dvora na Uni odbili nuklearni otpad, Agencija je krenula u nemilosrdnu kampanju pranja mozga koja je sad došla i do najmlađih pa se o cool aspektima nuklearnog otpada podučava čak i predškolsku djecu.“, poručio je, te je upozorio na podatak da je Agencija namijenila čak 6 milijuna kuna za akcije uvjeravanja stanovništva, ali oni ne razumiju da je ljudima zdravlje i okoliš bez hipoteke nuklearnog otpada važnije od bilo kakvog novca.