Đuro Stojić zamjenik gradonačelnika Gline: Pokušavaju da promjene prošlost

GLINA - Srpska djeca pohađaju osnovnu školu u Glini, kao i u područnoj školi Maja. Za njih je organizovan prevoz na čitavom gradskom području. kao i mogućnost pohađanja nastave na srpskom jeziku po Modelu C. Nastavu održava profesor srpskog jezika za 35 polaznika. Broj đaka nije veći vjerovatno jer većina njih putuje. Održava se i nastava iz vjeronauke, koju predaje glinski paroh za ukupno 43 đaka.

Ovdje se do 2012. godine moglo dobro živjeti od poljoprivrede. Mnogi naši ljudi bavili su se stočarstvom i prodajom mlijeka. Međutim. posljednih godina pala je otkupna cijena mlijeka tako da se prodaja više ne isplati. Mlađi ljudi zaposlenje mogu pronaći u Drvnom centru Glina koji je u poslovnoj ekspanziji i stalno zapošljava nove radnike. Prije četiri godine pozvali smo se na član 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i na taj način uspjeli smo u Kaznionici Glina zaposliti 12 naših mladića kao pravosudne policajce. Uprkos tome, primjetno je da u posljednje vrijeme dolazi do odlaska radno sposobnih povratnika, koji traže bolji život u Kanadi, Irskoj ili Njemačkoj.

Srbi na području Gline tradicionalno obilježavaju Svetosavsku duhovnu akademiju i Rođenje Presvete Bogorodice 21. septembra, kada je prisutan veći broj građana. Već dugi niz godina nije zabilježen niti jedan međunacionalni incident.

Dnevna politika nema uticaja na zajednički život Srba, Hrvata i doseljenih Hrvata iz BiH na ovim prostorima. Srbi su na području Banije više stotina godina prisutni i preko istaknutih pojedinca dali su značajan doprinos hrvatskoj istoriji, a posebno kulturi. Podnijeli su velike žrtve u Drugom svjetskom ratu i kroz partizanski pokret dali značajan doprinos pobjedi antifašizma. Svjedoci smo da su danas skoro svi spomenici antifašističke borbe i civilnih žrtava uništeni ili oštećeni na čitavom prostoru gdje žive Srbi. Time se nastoji izbrisati ovaj period, promijeniti istorija postojanja.

Ulažemo velike napore za povrat imena Spomen-dom, zgrade izgrađene na mjestu srušene pravoslavne Crkve rođenja presvete Bogorodice, gdje je na stotine Srba krajem jula 1941. g. pobijeno na zvjerski način.

Uskoro izdajemo zbornik radova istoričara izloženih na seminaru pod nazivom Što se uistinu dogodilo u srpskoj pravoslavnoj crkvi između od 29/30 jula i 4/5 avgusta 1941. godine? Svjedočanstva i kultura sjećanja, održanom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2012. g. Biće to značajan doprinos rasvjetljavanju našeg stradanja i istorije na ovom prostoru.