će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Profesor dr. Branko Dragišić rođen je u Rujevcu 27. novembra 1896. godine, a umro u Zagrebu 5. februara 1947. godine. Otac mu je bio pravoslavni sveštenik u Rujevcu. Imao je petero braće i jednu sestru. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Petrinji, a višu u Sremskim Karlovcima. Bio je talentovan učenik. Isticao se i svojim naprednim pogledima pred prvi svjetski rat. Zbog saradnje s revolucionarnom organizacijom "Mlada Bosna" suđen je na smrt, ali ga je spasio vlasnik rudnika i talionice Bešlinac, Knops. Upućen je kao austro-ugarski vojnik u Galiciju na ruski front gdje je zaroblјen i interniran u Sibir odakle bježi i preko Kine, pustinje Gobi, dospijeva na jedan brod i s njim doplovlјava u Grčku.
Tu se priklјučuje srpskim jedinicama na Solunskom frontu. Ranjen je teško u glavu. Prebolјeva, pa po završetku rata odlazi u Čehoslovačku na studij medicine i završava ga 1924. godine. Oženivši se liječnicom Čehinjom specijalizira pedijatriju i radi na dječjoj klinici u Pragu. Godine 1927. vraća se u Jugoslaviju i u Zagrebu otvara ambulantu za dječje bolesti. Uz to istovremeno radi i na Klinici za dječje bolesti na Šalati, njen je i upravitelј neko vrijeme. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izabran je 1934. za docenta, 1939. za izvanrednog profesora za predmet Higijena dječjeg doba. Poslije oslobođenja, u junu 1945. postao je redovni profesor za spomenuti predmet na Katedri pedijatrije.
Profesor Branko Dragišić intenzivno se bavio naučnim radom u raznim područjima pedijatrije. U mlađim godinama sistematski je proučavao infekciozne dječje bolesti i objavio značajnu monografiju. U publikacijama o morbilima (ospicama) pisao je o prvom inkubacionom stadiju tzv. prodromalne angine. Logično sintetizirajući starije i novije teorije doprinio je očuvanju prioritetnog mjesta zagrebačkoj klinici.
Proučavajući zdravstvene prilike u Bosni (1939), posebno raširenost luesa (sifilisa), štampao je tri rada kao i opširan izvještaj pod naslovom "Endemijski sifilis kod djece u Bosni". Za vrijeme terenskog rada u Bosni se i zarazio infekcijom dizenterije, od njenih poslјedica duže je patio.
Godine 1939. dr Branko Dragišić objavio je zajedno sa profesorom dr. Ernestom Majerhoferom udžbenik "Pedijatrija", a potom (1940) publikacije: "Opće smjernice zaštite djeteta na selu", "Meningitis cerebrospinalis epidemica", "Naša iskustva kod pilerospasma dojenčadi" i "Indikacije i kontraindikacije klime našeg mora kod dečjih bolesti". Nјegovo stručno nastojanje za socijalno pedijatrijska pitanja očituje se osobito poslije oslobođenja, kada se pod nadzorom Ministarstva narodnog zdravlјa provodi zaštita majki i djece i kada je svaka majka i dijete pod nadzorom stručnih organa zdravstvene službe.
U liječničkim krugovima uživao je prof. Dragišić vrlo dobar glas i bio vrlo cijenjen. Bio je član uredničkog odbora "Liječničkog vjesnika", tajnik i kasniji potpredsjednik Društva pedijatara Hrvatske, kao i Jugoslovenskog pedijatrijskog društva. Učestvovao je na jugoslovenskim i sveslavenskim kongresima, gdje je referirao i održavao predavanja. Bio je odličan predavač i klinički pedagog. Kao stalni nastavnik u školama sestara i njegovatelјica za predmet "Dječja njega" vršio je stručne i diplomske ispite.
Kao docent vršio je ispite studenata u praktičnom dijelu, a kasnije provodio kompletne studentske rigoroze. U svakidašnjem životu bio je drug i vjeran prijatelј.
Za okupacije je progonjeni Srbin. Pod strogom paskom Gestapoa zajedno je sa svojom ženom Čehinjom u Jastrebarskom pomagao siromašnoj i bolesnoj djeci koja su boravila u logoru. Umro je od malignog tumora mozga (glioblastom). Radio je intenzivno sve do dvadeset dana pred smrt.