Obilježene godišnjice u Grabovcu

GRABOVAC BANSKI – U Grabovcu Banskom održana je prigodna svečanost povodom 74. godišnjice prve oružane akcije banijskih partizana, 74. godišnjice grabovačke tragedije i jubilarne 70. godišnjice pobjede nad fašizmom.

Na povijesne događaje toga vremena, kada je 24. i 25. srpnja 1941. godine ubijeno 1285 ljudi, podsjetila je Zrinka Ćorić, predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista „Petrinja", a u ime pokrovitelja, predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, obratila se predstavnica Ivana Posavec Krivec, koja je, između ostalog, naglasila: „Partizani su pokazali da u borbi protiv zla rata i okupatora nije presudna ni snaga oružja, već prije svega želja za dostojanstvom, za mirom, za slobodom i želja za pravednošću. Zahvaljujući slobodarskom duhu antifašistički borci Hrvatskoj su donijeli pobjedu i mir i s ponosom su svrstali Hrvatsku na pobjedničku stranu svjetske pobjedničke antifašističke koalicije."

Dodala je i kako to s ponosom govori, ne samo kao članica antifašista, nego i povjesničarka koja ima i nešto više spoznaja o tome kako se iščitava borba u 2. svjetskom ratu i kako se iščitavaju sile zla, sile osovine i kako se iščitava pobjednička strana, a u Domovinskom ratu, u stvaranju današnje neovisne i samostalne demokratske Hrvatske, borili su se i nekadašnji sudionici partizanskog pokreta i Narodno-oslobodilačke borbe.

U ime petrinjskog gradonačelnika Darinka Dumbovića govorio je njegov izaslanik Berislav Ličina, te je naglasio kako su se okupili nedugo nakon što je cijeli svijet obilježio 70. godišnjicu pobjedonosnog završetka 2. svjetskog rata u kojem su poražene snage zla i tame i time stvoreni uvjeti za gradnju novih, pravednijih, odnosa među narodima i državama, a Hrvatska se ponosi što je toj borbi dala svoj, poštovanja vrijedan, obol boreći se na strani antifašističkih i slobodarskih snaga, te je nastavio: „Ratovi su teški i krvavi, nose sa sobom velike ljudske i materijalne žrtve, rane koje se teško ili nikako ne zaboravljaju. Zato su nam potrebna sjećanja na njih, jer na njihovim poukama i porukama moramo graditi bolji, pravedniji i bogatiji život, nastojeći svim silama da u tome ne ponavljamo preskupe greške iz prošlosti, ponajviše one koje se ogledaju u gubicima života, materijalnim razaranjima i neprijateljstvima među narodima i ljudima."

Još je naznačio kako je to i naša europska budućnost koja mora biti jasna, čista, bez ikakvih zabluda o vlastitoj prošlosti, suvremena se Europa gradi upravo na tekovinama antifašizma, ljudskih prava, te prava nacionalnih manjina stavljanjem slobode čovjeka na prvo mjesto, zato danas s ponosom i govorimo da smo antifašisti, ali i građani Europe.

U svom obraćanju, Bogdan Rkman, zamjenik sisačko-moslavačkog župana iz redova srpske nacionalne manjine, kazao je kako su svi došli da se s pijetetom poklone svima onima koji su sudjelovali u prvoj oružanoj akciji i da njima i njihovim potomcima kažu jedno veliko hvala, te je nastavio: „Moramo pogledati istini u oči i reći, da nije bilo antifašizma, narodno oslobodilačkog pokreta, partizana i sljedbenika te ideje, vjerojatno danas ne bismo bili na ovom mjestu i vjerojatno danas naša Republika Hrvatska ne bi se ovako zvala i ne bi vjerojatno bila članica Europske unije, demokratska država i sve drugo. Moderna Republika Hrvatska, naša domovina u kojoj su naši korijeni, koji živimo, radimo, stvaramo i pridonosimo njenom ekonomskom, socijalnom i svakom drugom integritetu i prosperitetu, zasnovana je i stvorena u ratu od 1991. do 1995. godine."

Istaknuo je i kako ništa ne nastaje preko noći, nego se stvara godinama i desetljećima, a ishodište moderne, današnje europske Republike Hrvatske je upravo u antifašizmu, pokretu o pozitivnoj civilizacijskoj ideji, zapravo jednoj od najvrednijih ideja 20. stoljeća i kao takva zasnovana je i bazirana u preambuli hrvatskog Ustava.

Prije početka svečanosti održan je Parastos i komemoracija koje je predvodio kostajnički paroh Dalibor, a brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće pokraj spomenika žrtvama fašističkog terora.

---

Piše: Ivica Mioković; Portal 53