Organizovan 19. Krajiški crkveno-narodni svesrpski sabor Krušedolska zvona

KRUŠEDOL - Tradicionalno, zadnje subote u maju, u Manastiru Krušedol 31. maja 2025. održan je 19. Krajiški crkveno-narodni svesrpski sabor Krušedolska zvona.

Sabor organizuju Zavičajni klub Slavonija iz Inđije na čelu sa Veljkom Vukelićem, Udruženje Srba iz Hrvatske zajedno sa Asocijacijom izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske, i Eparhija sremska uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

Manifestacija Svesrpski sabor Krušedolska zvona posvećena je svim Srbima koji su poginuli ili nestali tokom 20. vijeka. Prije svega Zapadnoslavoncima poginulim u Bljesku 1. i 2. maja 1995. godine. Ovo sabranje je prilika da se pokaže zajedništvo i sačuva sjećanje na bogatu istoriju i kulturu Srba Krajišnika.

S obzirom da se nalazimo u turbulentnim vremenima, ove godine je izostao kulturno-umjetnički program.

Krajiški narod je stradalni narod i za sve Srbe stradale u ratovima 1991—1995. služena je arhijerejska liturgija i parastos. Liturgijom je načalstvovao mitropolit sremski Vasilije u drevnom manastiru Krušedolu gdje se liturgija služi već pet vijekova.

– Gospod je izrekao rodu ljudskom, „dječice moja, neću vas ostaviti sirote, doći ću vama ”. Budite u našim svetinjama i primite silost visine. Riječ Jevanđelja je uvijek svježa i osvježavajuća, ma koliko puta da se ponavlja jer je Hristos mlad i uvijek je prisutan u našim svetinjama gdje se liturgija služi.

– Već 19 godina zahvaljajući Veljku Vukeliću i udruženju nas Krajišnika koji smo se našli na ovim prostorima, organizujemo ovo sabranje da ne zaboravimo ognjišta, naše grobove i naše svetinje. Tamo gdje smo ponikli, tamo gdje smo Boga spoznali i svetom tajnom krštenja postali članovi crkve Hristove. Ono što se desilo 1991. u Bljesku i Oluji, kada smo morali da napustimo naša ognjišta, pragove i domove, došli smo u Srbiju koja nas je primila kao majka. Nismo imali drugo mjesto, poletjeli smo u krilo majke kao svako dijete u nevolji. Nije to prvi put da se srpski narod pokreće, na ovim prostorima je poznato kada je Arsenije III Čarnojević sa raspetog Kosova pošao sa 37.000 Srba, djece, žena, stoke, pošao na ove prostore i našao svetinje, manastire, crkve i srpski narod, razvio i umnožio, bio jedan od uglednih patrijarha srpskih, ali nikada nije zaboravio Pećku patrijaršiju, nikada nije zaboravio ognjišta i kutak gdje je ponikao. U ovoj svetoj obitelji, ovdje je sahranjen.

Vladika poručuje da će se srpski narod okupiti sljedeće godine po 20. put kako bi se sjetio stradalih i kako bi pokazali bogatstvo kulture i tradicije Krajišnika.

– Stradavali su na kućnim pragovima, a stradavali su i na putu do majke Srbije. Svi su oni u Bogu živi. Naše crkve i svetinje su često okružene grobljima, kada služimo liturgiju oni koji se nalaze oko svetinje su sa nama, ta molitva je molitvena kao snaga duha svetoga. Kada polazimo iz svetinje polazimo sa novom snagom, osvježeni ljubavlju – rekao je mitropolit Vasilije i poručio da će se moliti da Gospod utihne sva žarišta na ovom svijetu.

Nakon liturgije i parastosa uslijedila je trpeza ljubavi.

Predsjednik Organizacionog odbora Veljko Vukelić pozdravio je mitroplita Vasilija, domaćina igumana arhimandrita Savu i monaštvo i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve.

– Sa blagoslovom vladike Vasilija smo počeli naše sabiranje. Do sada smo dva puta i sada treći put zbog vanrednih okolnosti organizovali Sabor bez kulturno-umjetničkog programa. Ipak, duhovni dio naše manifestacije je najvažniji. Kulturno-umjetničkim programom trudimo se da sačuvamo ono što smo donijeli iz naših krajina, i treći dio je bilo narodno druženje na kojem se nikada nije desio nijedan negativan događaj. Sljedeće godine obilježavamo 20 godina Krušedolskih zvona i nadam se da ćemo ih obilježiti na način kako dolikuje uz veliku masovnost našeg srpskog naroda.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije Demo Beriša kaže da uvijek sa zadovoljstvom dolazi u manastir Krušedol, u koji je prvi put došao prije 43 godine.

– Ovdje se osjećam uvijek kao svoj na svome. Moj narod sa vašim povezuje majka Angelina koja je Albanka i danas je jedna od najvećih srpskih slava koja se slavi i jedna je od ktitora ovog manastira. Trudiću se da sve vas koji ste došli, a trenutno se nalazim na čelu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, primim ukoliko budete imali neki problem koji vas tišti.

Dragana Bokun; Srpsko kolo