će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
NOVI SAD - U izdanju Brankovoga kola, upravo je štampana panorama pesama, „Nek’ ostane glas“, đaka Zmaj-Jovine gimnazije u Novom Sadu, koju je priredio pesnik, i profesor ove gimnazije, Rastko Lončar. Brankovo kolo je prošle godine izdalo panoramu poezije đaka čuvene Karlovačke gimnazije, najstarije srpske, i time zasnovalo novo najmlađe krilo naše savremene pesničke scene, koje, evo, poput pupoljka najavljuje cvast poezije đaka i iz druge, po starini i značaju u Srba, slavne novosadske gimnazije.
Brankovo kolo i Zmaj-Jovina gimnazija sarađuju decenijama, i ta saradnja je na diku i ponos i jednima i drugima. Ova panorama dolazi kao svojevrsna mladolika kruna istinskog razumevanja i pažnje između Brankovoga kola i gimnazije. Nastupi đaka gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ na Brankovom kolu uvek su predstavljali veliku radost (na primer, hor i ansambl gimnazije), kao i dolasci pesnika, pisaca i umetnika Brankovog kola u gimnaziju.
Devet mladih pesnika, devet pupoljaka pesničkoga govora, nepredvidivog poetskog putešestvija kroz vreme, predstavljaju primordijalni zametak poezije na zlatnim stopama tradicije srpske književnosti. I sama Jovina gimnazija je, pored niza uglednih i ostvarenih ličnosti na raznim drugim poljima (Svetozar Miletić, Isidor Bajić, Vasa Stajić, Georgije Magarašević, Đorđe Natošević, Lazar Paču, Miloš Hadžić, Lazar Tomanović, Dušan Kanazir, Jovan Tucakov, Jovan Soladatović, Olga Hadžić, Dušan Makavejev, Petar Kralj, Josif Tatić, Gordana Đurđević-Dimić i drugi ), iznedrila antologijske pesnike i pisce, pre svega Jovana Jovanovića Zmaja, ali i Lazu Kostića, Milovana Vidakovića, Jovana Grčića Milenka, Đuru Daničića i Rašu Popova, te, ne zaboravimo, u duhovnoj ravni, i Patrijarha srpskog Porfirija.
Naspram ovih velikih imena, devet mladih poeta u znaku raspevane rose srpskoga jezika predstavljaju znak kontinuiteta i snage Zmaj-Jovine gimnazije u Novom Sadu i na ukupnom prosvetnom-obrazovnom i kulturno-naučnom prostoru. Poznato je da đaci ove gimnazije i danas osvajaju najviša svetska priznanja iz raznih oblasti i disciplina, i kao takvi predstavljaju i ponos Srbije.
Broj devet simbol je, istovremeno, kraja i početka, broj kojim se završava jedan životni ciklus (devet meseci majka nosi plod u utrobi), ali započinje i neverovatna inicijacijska lepota, rođenje novog aspekta života: Aleksa Čuljak, Alen Gavrilović, Vanja Marković, Anđela Novakov, Dragana Jovanović, Marija Šatravka, Teodora Tomanović, Jovana Kuzmanov i Luka Petrović. Ova panorama uliva nadu da će se neko od mladih autora razviti u pesničku ličnost, odnosno u stvaraoca i iz neke druge oblasti, o čemu naznake daje i o tome piše Rastko Lončar ukazujući na đačke odluke da posle gimnazije upišu fakultete koji nisu u direktnom dosluhu s poezijom osim što svaka kreativna dimenzija nauke u sebi sadrži inicijalnu svetlost samog pesništva (setimo se Nikole Tesle i njegovih izuma koji su se oslanjali na Geteove stihove). To uliva veru u nepresušnu pojavu novih i novih talenata, mladih ljudi od koji će zavisiti da li će sami kroz vreme steći talenat za talenat, to jest moć artikulacije i opstanka sopstvenog dara na javnoj sceni i u životu.
Sve u svemu, pred nama je panorama žive poezije najmlađih pesnika Brankovoga kola i Zmaj-Jovine gimnazije, izvor novih potencijala, šansa da se u maternjem jeziku ovaploti novi potočić talentovanog govora koji će kroz vreme rasti i ulivati se u drugi, veći, sve do onog najvećeg u svemu – večitog.
Panorama poezije đaka-pesnika Zmaj-Jovine gimnazije, „Nek’ ostane glas“, štampana je povodom 175. godišnjice izlaska prve knjige Branka Radičevića, „Pesme“, u Beču (1847), i biće svečano promovisana na 51. Brankovom kolu koje će trajati od 9. do 19. septembra u Sremskim Karlovcimna, na Stražilovu i u Novom Sadu.