Održan 7. Festival folklora Srba iz regiona u Novom Sadu

NOVI SAD - U Srpskom narodnom pozorištu 26. 12. 2021. održan je 7. Festival folklora Srba iz regiona.

Organizator ove manifestacije je Zavičajno udruženje Sava Mrkalj iz Novog Sada, na čelu sa Zoricom Vlajinić, koje ovim događajem kroz igru i pjesmu daje doprinos očuvanju bogate kulture i tradicije srpskog naroda.

Mnogobrojna publika je sa nestrpljenjem čekala početak koncerta. Kao i oni koji nisu imali rezervisanu kartu, pa su čekali ispred pozorišta s nadom da će organizatori pronaći još koje slobodno sjedište. Po aplauzima se moglo zaključiti da su nastupi premašili njihova očekivanja.

Na samom početku članice hora Novosadske šmizle sa horovođom prof. Anom Kovačić su otpjevale himnu Bože pravde.

Prisutnu publiku pozdravila je predsjednica Zavičajnog udruženja Sava Mrkalj Zorica Vlajinić i sa njima podijelila zadovoljstvo punom salom.

­– Cilj ovog Festivala je ispunjen jer vidim punu salu velike scene SNP-a uprkos epidemiološkim mjerama. Večeras ćemo zajedno da uživamo u bojama, zvucima, taktovima i svim onim što krasi naš narod, našu kulturnu baštinu. Baštinu srpskoga roda sa srpskog etničkog prostora.

U ime Grada Novog Sada i gradonačelnika Miloša Vučevića prisutne je pozdravio pomoćnik gradonačelnika Novog Sada Ivan Siler.

– Iskreno mi je zadovoljstvo što sam večeras prisutan na ovakvom jednom velikom skupu. Izuzetno je važan za naš Novi Sad jedan ovakakv događaj. Dobro znam koliko je teško okupiti ovoliko učesnika na jednom mjestu i to je nešto što svakakao zaslužuje i pažnju i poštovanje, ali i podršku koju pružamo festivalu. Ta podrška će biti i ubudućemo, jer vjerujem da svi mi koji smo odlučili da ovo veče provedemo u Srpskom narodnom pozorištu nećemo zažaliti, i da ćemo ponijeti najbolje utiske.

Jedan od redovnih gostiju i prijatelja Festivala je i Duško Ćutilo direktor Fonda za izbjegla i raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu.

­– Bogat program Festivala svrstvava ga u manifestacije gdje se na pravi način njeguje bogato kulturno nasljeđe srpskog naroda. Kažu da je čovjek bez zavičaja kao drvo bez korijena i upravo iz tog razloga trebali bismo ovakvim skupovima i ovakvim programom da čuvamo svoj zavičaj, da njegujemo sve ono što naš zavičaj nosi, a sa druge strane da se vratimo svojim korijenima.

NASTUPALI SU:

SKUD Izvor iz Stanišića i KUD Vuk Karadžić iz Čonoplje, KUD Vuk Karadžić iz Temerina, KUD Piskavica iz Piskavice, Akademsko društvo za njegovanje muzike Gusle iz Kikinde, SKC Vuk Stefanović Karadžić iz Bačke Topole, kao i KIC Mladost iz Futoga, Folklorno udruženje Veliko kolo iz Veternika, i KUD Sloboda Rumenka.

Koreografijom Od Korduna, pa do Dalmacije još se srce napjevalo nije SKUD-a Izvor iz Stanišića i KUD-a Vuk Karadžić iz Čonoplje upoznali su se elementi kulturne baštine Srba koji su ovaj prostor, prostor nekadašnje Vojne krajine naseljavali tokom velikih migracija izazvanih najezdom Otomanskog carstva. Danas su prostori Korduna i Bukovice rijetko naseljeni, ali se ipak čuje pjesma tog malobrojnog srpskog stanovništva i čuvaju običaji.

Bela Krajina je prostor koju su naselili Srbi uskoci na samom jugu Slovenije. Igre Srba iz Bele Krajine izveo je KUD Vuk Karadžić iz Temerina. Koreograf je Darko Stantić, dok je muzički aranžman Frana Pogrmilovića.

Običaje prilikom dolaska svatova, preuzimanja mlade od roditelja i njeno odvođenje od kuće zabilježeni su u zaseoku Ličani na prostoru današnje opštine Kozarska Dubica na sjeverozapadu Republike Srpske. Scensku postavku tih običaja i koreografiju Mile Lukića izveo je KUD Piskavica iz Piskavice.

Pomorišje, dolina donjeg toka rijeke Moriš danas pripada Rumuniji i Mađarskoj, a nekada je bilo u sastavu Vojne granice i prve linije odbrane od Turskog carstva. Nju su u velikom broju naseljavali Srbi. Igre iz Pomorišja naziv je koreografije Igora Popova, a izveo ju je ADZNM Gusle iz Kikinde. Muzički aranžman Zorana Petrovića.

Zapadna Slavonija je prostor vijekovne granice suprotstavljenih interesa između Evrope i Orijenta. Srbi su i na prostoru Zapadne Slavonije ostavili dubok trag svog postojanja, a i danas malobrojno srpsko stanovništo čuva svoje običaje igru i pjesmu. Publika je uživala u Igrama Srba Zapadne Slavonije u izvođenju odličnog SKC Vuk Karadžić iz Bačke Topole. Koreografija pripada Slobodanki Rac uz muzički aranžman Julijana Raca.

Scenska postavka Mile Lukića u izvođenju KUD-a Piskavica iz Piskavice Igre iz dubičkog Potkozarja ove godine je dobila najveće nagrade na Internacionalnom festivalu u Sankt Peterburgu. Ovom prilikom ju je vidjela i publika u Novom Sadu.

Gluvo glamočko kolo je dva puta proglašeno za najbolje kolo evropskog kontinenta, a 1982. UNESKO ga je uvrstio u svjetsku kulturnu baštinu. Staro bosanko kolo Glamoč izveli su članovi Folklornog udruženja Veliko kolo iz Veternika, koreograf je Miroslav Savić, a vokalni pedagog Milenko Martić.

Kolo ili oro se na prostoru Crne Gore i Hercegovine izvodi bez pratnje muzike, ali uz pjesmu u živopisnim narodnim nošnjama. Od 2016. godine crnogorsko oro je zaštićeno nematerijalno kulturno nasljeđe Crne Gore. Igre iz Crne Gore izveli su mladići i djevojke KIC Mladost iz Futoga. Autor koreografije je Dragan Milivojević, umjetnički rukovodilac Gordana Staraček i šef orkestra je Nebojša Burić.

Skopska Crna Gora je oblast u Makedoniji, naseljen Srbima koji i danas čuvaju srpski jezik i običaje. Igre iz Skopske Crne Gore izveli su igrači iz KUD-a Sloboda iz Rumenke. Koreograf je Dejan Milisavljević Zvečanac, umjetnički rukovodilac Marko Mandarić, a studijska podrška je Milenko Martić.

Organizatori su se zahvalili na podršci Gradu Novom Sadu Gradskoj upravi za kulturu, Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu, javno informisanje i odnose sa vjerskim zajednicama i Srpskom narodnom pozorištu.

KUD Vuk Karadžić iz Čonoplje sljedeće godine obilježava 70 godina od osnivanja, a nakon nastupa ovog KUD-a razgovarali smo sa koreografom Milkom Bosnić.

– Najteži posao je istraživanje i rekonstruisanje narodne nošnje, jer smo došli iz naših krajeva goli i bosi. Na onim prostorima gdje je crkva očuvana tu su se više sačuvali i običaji. Naglašavam na izrazu Srbi sa Korduna, a ne Kordunaši. U predstavljanju tradicije dinarskih Srba dopunjavamo se sa SKUD-om iz Stanišića sa kojima smo i večeras nastupali -­ rekla nam je Milka Bosnić.

SKUD Izvor iz Stanišića vodi mladi Dragan Parađina gdje se čuva tradicija Srba iz Dalmacije.

– Korijeni se ne smiju zaboraviti, pa smo i mi iz tog razloga 2009. osnovali KUD Izvor Stanišić kako bi radili na očuvanju pjesme i igre Srba iz Dalmacije, a naravno da radimo i koreografije drugih sredina gdje žive Srbi ­- rekao je Parađina i dodao da nailaze na mnoge izazove i poteškoće, ali uspijevaju da ih savladaju.

Ovaj SKUD je počeo bez ijednog komada nošnje, ali radom i trudom i ljubavlju obezbijedili su i nošnje i ove večeri prvi put nastupili na ovom Festivalu.

– Čast nam je bila natupati u ovom ambijentu, i nadam se da će ovo prerasti u tradiciju.

Nakon završetka Festivala organizatorke Zorica i Anja Vlajinić podijelile su zahvalnice učesnicima.

Kao i svake godine program je vodio šarmantni Milivoje Beštić.