će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
SREMSKI KARLOVCI - Na jubilarnom 50. Brankovom kolu Njegova svetost Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski gospodin Porfirije održao je danas parastos Aleksiju Branku Radičeviću, zajedno sa episkopom sremskim gospodinom Vasilijem, karlovačkim sveštenstvom i bogoslovima u Sabornoj crkvi crkvi Sv. oca Nikolaja u Sremskim Karlovcima. To je prvi put uopšte da jedan patrijarh srpski drži parastos Aleskiju Branku Radičeviću, događaj koji je po sebi divno čudo.
Potom je na jubilarnom 50. Brankovom kolo, Patrijarh srpski gospodin Porfirije govrio na temu: O miru. Predstavljajući Patrijarha, Nenad Grujičić je naglasio višedecenijsku bratsku saradnju u slavu Božju u okviru „Hrišćanskih tema“ na Brankovom kolu. Ovaj program krenuo je na 20. Brankovom kolu, 1991. godine u Karlovačkoj gimnaziji na temu „O pokajanju danas“ o kojoj je govorio episkop sremski gospodin Vasilije, a dve godine potom – na teme „O praštanju“ i „O grehu“, zaredom, episkop bački gospodin Irinej.
Potom se na Brankovom kolu pojavio mladi iguman manastira Kovilj, Porfirije, kasnije – vikarni episkop jegarski donoseći svetlosnu auru razlike u odnosu na mnoge. Naprosto, zračio je Božjim mirom i snagom duha koji oduševljava i oplemenjuje. S početka sâm, a potom s Vladetom Jerotićem i Nebojšom Dugalićem, episkop Porfirije govorio je na teme o molitvi, sozercanju, zavisti, gordosti, srebroljublju, nevinosti, o muškom, o ženskom, o apsolutnoj ljubavi, o farisejstvu, o preljubi, o tihovanju, o tuđinovanju...
Govoreći o miru, Patrijarh srpski gospodin Porfirije podsetio je na ličnost i delo Vladete Jerotića, njihovu duhovnu i životnu vezanost, i, konačno – dolaskei predavanja na Brankovom kolu tokom proteklih decenija. Izuzetno predavanje o miru finiširalo je porukom da svako od nas trebalo bi da pronađe harmoniju i mir u sebi, najpre. Patrijarh je istakao značaj jevanđeoskih poruka i takvoga načina života kao svojevrsni recept za postizanje mira u sebi, sa drugima, ali i u harmonizaciji Neba i Zemlje kroz aspekt postignutog mira u ljudima .
Prepuna svečana sala Karlovačke bogoslovije bila je ispunjena ljudima raznih generacija koji su sa velikom pažnjom slušali Patrijarhovu besedu o miru. Bio je to dogaađaj koji se pamti, redak i nesvakidašnji, kakav se samo poželeti može na duhovnom i polju kulture. Patrijarh srpski gospodin Porfirije naglasio je da je u Sremske Karlovce danas došao zbog Brankovog kola i njegovog domaćina, zbog velikog jubileja i egovog značaja, i dabome i zbog Branka Radičevića. Nenad Grujičić je na početku i na kraju programa pročitao po deo iz Brankove pesme „Molitva“ kojom inače započinje Antologija srpske pozije (1847-2000) u izdanju Brankovoga kola.
Patrijarh Porfirije otvorio je i zanimljivo pitanje na temu Branka Radičevića kao pesnika romantizma naglašavajući da on jeste to, ali ne samo to, već i pesnik-hrišćanin koji oseća i slavi Tvorevinu Božju kao delo Pesnika-Stvoritelja. Nenad Grujičić je podržao ovo Patrijarhovo zapažanje navodeći upravo strofe iz pomenute Brankove pesme „Molitva“ u kojima se pesnik na očigledan način sozercava u Bogu slaveći njegovo delo kao najveću i najznačajniju Tvorevinu-Pesmu.