Neke od najstarijih škola na Baniji nisu izgrađene kad su i osnovane. U nekim mjestima najprije su osnovane, radile u privatnim kućama, a onda su izgrađene i zgrade u kojima su radile. U pojedinim mjestima najprije su izgrađene školske zgrade pa su u njima počele da rade i škole. Bilo je, dakle, onako kako se u tim vremenima moglo. S vremenom su zbog sve manjeg broja djece neke škole zatvorene. Posebno je to bilo izraženo od šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog vijeka, pa do početka građanskog rata u Hrvatskoj.
A građanski rat devedesetih godina i etničko čišćenje Srba i sa banijskih prostora zauvijek su zatvorili i uništili najveći broj bivših škola u mjestima s nekad većinskim srpskim stanovništvom. I pretvorili ih u gotovo etnički čiste škole, odnosno u škole sa isključivo hrvatskom djecom. Što ni u vrijeme austrijskog i austrougarskog vladanja ovim prostorima nije baš svagdje bilo tako.
Navodim najstarije banijske škole, prema podacima dr Pere Strineke, rođenog Banijca, istaknutog pedagoškog radnika i stručnjaka, s tim da sam ih ovdje poredao hronološki, a ne po opštinama:
Petrinja – škola osnovana 1700, škola izgrađena 1860 (neke su škole više puta rušene i paljene za vrijeme ratova, posebno u Drugom svjetskom ratu od strane vojske Nezavisne Države Hrvatske, odnosno njenih ustaša, i ponovo građene. U daljem tekstu prva godina označava godinu osnivanja škole, a druga godinu prve izgradnje, s tim da godine prestanka s radom ili kad su zatvorene nisam stavljao); Kostajnica – 1759, 1873; Glina – 1764, 1820; Dvor na Uni – 1780, 1859; Mali Gradac – 1800, 1954; Blinja – 1820, 1820; Sunja – 1827, 1836; Gora – 1829, 1829; Madžari – 1829, 1829; Maja – 1830, 1969; Staza – 1830, 1843;
Vlahović – 1831, 1945; Klasnić – 1831, 1965; Komarevo – 1832, 1865; Dragotina – 1833, ?; Svinica – 1833, ?; Buzeta – 1835, 1825; Graboštani – 1835, 1835; Dubica – 1835, 1835; Živaja – 1836, ?; Komogovina – 1836, 1835; Mala Gradusa – 1836, ?; Divuša – 1838, 1855; Jošavica – 1838, 1928; Krčevo – 1838, 1935; Mečenčani – 1838, 1838; Donji Javoranj – 1840,1879; Slovinci – 1840,1896; Stankovac – 1840, ?; Brđani (Sunjski) – 1841, 1903; Hrastovica – 1842, 1843; Dumače – 1843, 1900; Kukuruzari – 1843, 1932; Slabinja – 1843, 1844; Gvozdansko – 1845, 1890; Bobovac – 1846, 1928; Gradac I – 1847, 1947; Bačuga – 1848, ?; Utolica – 1848, 1897; Rujevac – 1850, 1890; Gornja Bučica – 1852, 1966; Zrinj – 1854, 1885; Crkveni Bok – 1854, 1854; Viduševac – 1856, 1954; Glinska Poljana – 1860, 1925; Gornje Taborište – 1860, 1965; Drljače – 1860, 1945; Javnica – 1865, 1870; Mali Obljaj – 1868, 1868; Vrpolje – 1870, 1875; Majur – 1874, 1913; Oraovica – 1874, 1909; Letina – 1876, ?; Staro Selo – 1877, ?; Donja Velešnja – 1879, ?; Pračno – 1884, 1891; Gorička – 1890, 1885; Majske Poljane – 1890, 1895; Kraljevčani – 1892, ?; Šamarički Brđani – 1895, 1903; Meminska – 1898, 1899; Kinjačka – 1900, 1900; Tremušnjak – 1900, ?; Mlinoga – 1903, ?; Strmen – 1903, 1903; Bestrma – 1905, 1912; Dobretin – 1905, 1905; Mala Solna – 1905, 1905; Glinsko Novo Selo – 1906, 1911; Drenčina – 1909, 1905; Šaš – 1910, 1925; Šibine – 1910, 1920; Brezovo Polje – 1911, 1971; Brestik – 1911, ?; Gage – 1911, 1911; Unčani – 1912, 1929... A kako je nekad bilo lijepo čuti i odgonetati zagonetku: „Puna škola đaka, niotkuda vrata!“
(Iz knjige „Bilo jednom na Baniji“ Miloša Kordića, izdanje SKD Prosvjeta Zagreb, 2018)
PROČITAJTE JOŠ: Kako nabaviti knjigu "Bilo jednom na Baniji" Miloša Kordića
