će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
20. BANIJSKO VEČE
će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima. Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića. Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama. Cijena ulaznice je 4.500 dinara. Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone: 061 64 70 422 064 13 36 279 063 73 40 667
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti
KUP BANIJA 2026
TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra
Aktom kojim je Grof Petar Keglević, komandant Kostajničke Krajine, dodijelio zemlјište krajšnicima u Slabinji, potvrđana su i ranija prava koja su Slabinjci imali. Grof P.Keglević pored vojne vršio je djelomično i civilnu vlast . Povelјa je potpisana 18. septembra 1698. godine i uručena Slabinjskom knezu Pavlu (Dragaševiću ?). Dodjela zemlјišta Slabinjcima bila je nagrada za odbranu Krajine od Turaka i za pretrplјenu štetu u toku ratovanja od 1694.
Mnogi Slabinjci su u tom pogibelјnom vremenu izgubili život, neki su pali u Tursko zaroblјeništvo, bilo je invalida i ratne siročadi. Materijalna šteta bila je velika.
Očekivala se dalјa odanost i vjernost Slabinjskih Krajšnika. Povelјom je opisana i međa Slabinjske zemlјe. To se djelomično poklapa i sa današnjim katastrom. Povelјom je garantovano, mirno, slobodno i sigurno gospodarenje zemlјom. Današnji Slabinjci su direktni potomci, (misli se na stare Slabinjce), časnih predaka koji su ovo pravo ostvarili. Zbog toga je potrebno da se podsjetimo na ovaj datum.
Sjetimo se naših predaka, jer kako se mi odnosimo prema naši starim generacijama i njihovim djelima tako će se potomci sjećati nas. Povelјa je obznanjena pre tristodevetnaest godina. Svašta se Slabinjcima dogodilo u proteklim vjekovima. Ratovi, razne bolesti i štošta drugo. Promjenilo se mnogo carskih glava i drugih nedaća. Od nekada mukom stečene autonomije do danas kad su Slabinjci svedeni na manjinu i poniženi i 1995 prognani iz svog vjekovnog zavičaja. Krajšnici su prolijevali krv i branili Evropu i hrišćanstvo. Nema zahvale, ima samo interesa i otimačine imovine.Pravo se održava. Zaborav i nemar nam je najveći neprijatelј, pamćenje nas dobro ne služi. PREPIS AKTA (POVELJE) KOJOM GROF PETAR KEGLEVIĆ, KOMANDANT KOSTAJNIČKE KRAJINE, DODIJELJUJE ZEMLJIŠTE KRAJIŠNICIMA U SLABINJI I POTVRĐUJE RANIJA PRAVA, KAO NAGRADU ZA ODBRANU KRAJINE OD TURAKA I PRETRPLJENU ŠTETU U TOKU RATOVANJA
„Kostajnica, 18. Septembra 1698.
Grof Keglević Petar, grada i krajine Kostajničke veliki komendant. Dajem na znanje vsem i vsakomu, pred kojega ov moj otvoren list dojde, kako ja videvši poštuvaneh junakov i vseh treh Slabinjskih zbegeh ili varašev stojećih vrednost i v službe krajinske vernost i marljivost, od potlam kak je ova krajina iz poganske ruke uzeta, prvem ovdašnjem komendantom i mene obilno iskazanu, k tomu takaj proštimavši velike njihove trude i službu, koju oni velike luge krčeći i čisteći sami jesu podneseli, nekuliko trh tu težkom pogibelnom vremenu, vnogo straha, kvara i sužanjstva pretrpeli, dosta krvi prolejali i do sada krajinu obdržali, k tomu takaj da rečene Slabinje i prvi komendanti samo kade i sada svoje jesu upeljali i njim za kotar zručili. Zato anda vseh oveh zrokov gledeći ja rečem Slabinjcem vu vseh treh varošeh stojećem dajem i zrućim vse zemlje orane i neorane, kakoti košenice i vas kotar i vse držanje, koje počinje se od varoškog potoka niz Jazvenjaka vu Šašovitu reku do onoga mesta, kade vu lugu rečena reka vu Jastrebicu utiče, tija do Lomborova potoka, do Baćina vu Pletenu reku, i vse ono kose, koje su do sada držali. Tak da rečeni Slabinci vazda kotar mirno, slobodno i segurno ladaju i da je nitko bantuvati nima pod veliku kaštigu, nego da vas ova gore napisana izvršena biti imaju. Na što rečenih Slabincev radi segurnosti i jakosti dahomo ruke moje pismo i pečat. Datum Kostajnica, die 18.Septembar 1698.
P.S. Ja gore napisani to takaj rečenim Slabincem dopušćam, da vu lugu i na potlam imaju pravicu kakti dosada.
Grof Keglević Petar, Kostajnički komendant.
Suvremeni prepis iz izvornika, koji je bio čuvan kod općine Kostajničke, u mojoj zbirci. – Kad je Novi predan Turkom, onda su mnogi kršćani nastojanjem biskupa Martina Brajkovića po obrstaru Vragoviću u Baćinu i okolici naseljeni. Ostali Vlasi naseljeni su po Banovini, ponajviše po grofu Krištofu Delišiminoviću. (R.Lopašić, III.128)“