Veljko Ostojić: Kućni prag

Ispod naših starih vrela
nalaze se banijska sela
Žirovac mi srcu drag
tu je moj kućni prag

Ne može ni jedna pjesma
da se zapjeva
bez naše banijske ojkače,
ostaše nam suva usta
i zaboravljen zavičaj

Oj Dvoru pjesmom me privuci
da zapjevaju banijski hajduci,
da zapjevamo jače
i onda kada nam srce plače

Ništa nije kao pre,
ali uz pjesmu i piće
ako bog da biće ,
ori se pjesma na Petrovdan
da nas podsjeti na taj slavni dan

Uno moja teci mi jače
da mi srce ne zaplače ,
daljino ognjištu me odvedi
da me se sjete moji preci ,
kakav Dunav i alasi
teci Uno i nas spasi ...