Predstavljena knjiga ''Sakralna baština Srba u zapadnoj Slavoniji'' Aleksandre Kučeković

ZAGREB - Ova knjiga predstavlja značajan doprinos očuvanju sjećanja i identiteta Srba u Hrvatskoj, rečeno je na predstavljanju knjige Aleksandre Kučeković ‘Sakralna baština Srba u zapadnoj Slavoniji’ održanom 23. decembra u Biblioteci ‘Prosvjete’ u Zagrebu. Predsjednik ‘Prosvjete’ Čedomir Višnjić naglasio je da je knjiga dio knjiga dio edicije registra kulturne baštine Srba u Hrvatskoj koji je pokrenula ‘Prosvjeta’, a čiji je cilj evidentirati postojanje preko 500 sakralnih objekata SPC-a u Hrvatskoj.

- U Dalmaciji, Zapadnoj Slavoniji koju pokriva Pakračko-slavonska i istočnoj koju pokrivaju Osječko-poljska i baranjska eparhija nalazilo se po stotinjak sakralnih objekata, od kojih o mnogima znamo samo iz pisanih izbora. Registrom će biti obuhvaćano i nekoliko desetina objekata na području zagrebačke mitropolije, kao i oko 180 objekata na području Banije, Korduna, Like i Primorja koja pokriva Gornjokarlovačka eparhija, rekao je Višnjić, dodajući da su do sada završene dvije knjige, a da su dvije u procesu pisanja, tako da je ostalo samo naći autora za knjigu o ovoj potonjoj cjelini.

Naglasio je i da je stanje očuvanosti objekata, zbog stradanja u ratovima 40-ih i 90-ih najteže u Gornjokarlovačkoj eparhiji, a da je podjednako teško i u Slavonskoj koja pokriva područje zapadne Slavonije, zbog čega je knjiga Aleksandre Kučeković još značajnija. Da je knjiga obiman rad, naglasio je i vd. direktora pravoslavne gimnazije u Zagrebu protojerej stavrofor Slobodan Lalić, ističući da je, koji je bio paroh u Pakracu.

- Tokom obilazaka ustanovljavali smo da je devastacija crkvenih objekata nastavljena i u godinama nakon rata. Pakrac je kao vladičansko središte eparhije koja je nekad obuhvaćala i područje današnje Zagrebačke eparhije, bio jedan od centara Srba na području današnje Hrvatske i svatko od viđenijih ljudi koji je prolazio Slavonijom obavezno je dolazio i u Pakrac. Kompleks objekata vladičanskog sjedišta je bio devastiran, pa radovi na obnovi traju, rekao je Lalić.

- Knjige ovakvog karaktera koje se bave svojevrsnom evidencijom crkvene baštine pojavljuju se jednom u 50 do 100 godina, rekao je Branko Čolović koji je napisao knjigu o crkvenoj baštini u Dalmaciji, ističući da je u Aleksandrinoj knjizi vidljiva krajnja uronjenost u prostor, vrijeme i ljude koji su tada živjeli’. Autorica je porijeklom iz Našica, a živi i radi u Beogradu gdje je 2012. doktorirala na temu ‘Umetnost Pakračko slavonske eparhije u 18. veku’ i predaje na Fakultetu likovnih umetnosti i na Akademiji SPC za umetnost i konzervaciju u Beogradu. Ističe je da je projekt pokrenut 2008. godine i da je imala pristup Hrvatskom državnom arhivu gdje je smještena kompletna arhiva iz Pakraca i manastira Orahovica, kao i Muzeju SPC-a u Beogradu. Naglasila je veliku podršku starijih kolega, ali i pokojnog mitropolita Jovana koji joj je omogućio pristup građi u Beogradu. Dan prije promocije knjige u Zagrebu održana je promocija knjige i u Pakracu.