DOBRE STVARI NAJAVLJUJEMO NA VRIJEME!

20. BANIJSKO VEČE

20. BANIJSKO VEČE

će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

20. BANIJSKO VEČE

20. BANIJSKO VEČE

će biti održano 24. oktobra 2026. godine od 19 časova, u hotelu Kvin – Bazeni u Dobanovcima.
Za dobru atmosferu i zabavu biće zaduženi Buba Jovičić i Džimi Stanić, uz pratnju Dragana Grbića.
Goste očekuje neograničeno jelo i piće, kao i tradicionalna tombola sa izuzetno bogatim nagradama.
Cijena ulaznice je 4.500 dinara.
Za informacije i rezervacije zainteresovani se mogu javiti na telefone:
061 64 70 422
064 13 36 279
063 73 40 667

KUP BANIJA 2026

KUP BANIJA 2026

TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra

ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

KUP BANIJA 2026

KUP BANIJA 2026

TURNIR U MALOM FUDBALU krajem avgusta ili početkom septembra

ostale informacije ćemo blagovremeno objaviti

NARODNI OBIČAJI NA BANIJI (2) - VJERSKI OBIČAJI

Pratite Banija Online na Google-u

Dodajte ovaj sajt kao preferirani izvor i vidite naše vesti na vrhu Google pretrage.

Dodaj kao preferirani izvor

Na Baniji se slavi krsna slava na svoj način, zatim mlada nedjelja i mladi petak, a od postova – uskršnji, drugi vrlo malo.
Tucin dan je dan kada se tuče (kolje) pečenica i drugo; taj dan niko nikoga ne smije da udari – dobiće čireve.
Badnjak (drvo) izobičajen je, ne nosi se ceremonijalno u kuću; donese bukova klada uz koju se peče pečenica. Na Badnjak se posti. Počenica se peče cijeli dan i kada se istavlja puca se iz puške i onda kada se unosi slama, na sjećanje da se Hristos rodio na slami. Slamu unosi domaćin, posipaju ga žitom zbog dobrog roda njiva.
Na Božić  se lomi česnica u koju se stavlja žito. Postoji položajnik (prvi ko dođe ujutro da čestita). Poslije jutrenja doručkuje se, a onda se uvede neka životinja u sobu (obično vo, ovca, jer se Hristos rodio u štali); volu se na rog stavi kolač zvani kovrtanj, i neka od životinja se napje rakijom. Štala se ne čisti. Pri puštanju stoke na vodu daje joj se bundeva (da bude debela), a psu hljeb sa kose za kosidbu (da bude oštar, ljut ko kosa). Drugi šuplji kolač mijesi se za „mladi Božić“, (14. Januara). Na Božić se gata u plećku pečenice (da li će u kući biti poroda ili će neko umrijeti). Žene lupaju u kantu obilazeći kuću tri puta – to kažu, tjeraju od kuće zle duhove, nečiste sile.
Na „mladi Božić“!, prije izlaska sunca, otac izvede djecu na gumno, na stožer natakne kovrtanj, po gumnu razastru božićnu slamu, koja je na treći dan Božića isnesena, uhvati za kolač, djeca za njega i okreću se oko stožera (vršu), zatim prelome kolač nad stožerom, okrenu se izlazećem suncu, poklone mu se, krsteći se, pokupe slamu i njome kite voćke. („Ako nećeš roditi, ja ći te posjeći!“). Naročit običaj postojao je u Trgovima i Kosni, a sastoji se u ovome: skoro svi ukućani u selu na dan Božića (poslije ručka) iziđu kod groblja i prilazeći jedni drugima – ljube se uz riječi: „Mir božji – Hristos se rodi“. Tako se svi (i oni svađeni) izmire. Kolo igra do mraka, pije se rakija, puca se iz kubura i veseli se. 
Na Veliki petak se obavezno posti. Na Đurdevdan se plotovi bukovim granama i koprivom, isto i šeširi i reveri kaputa, djevojke idu rano u vodu, umivaju se na bunaru, prskaju vodom, a djeca se žare koprivom (da rano ustaju). Negdje idu đurđari – jedan se okiti sav u zeleno lišće, drugi ga vodi i izvode razne predstave („Đuro se valja – da dobije jaja...“).. Išlo se i na uranak.
Uskrs se slavi tri dana uz sva dužna poštovanja, a iza njega se slavi i Mladi uskrs
Ognjeviti svetci su  Duvovi, sv. Ilija i Ognjena Marija i na te svetce se nije radilo. Obično sjevaju munje, udaraju gromovi, a bilo je svake godine i poginulih od gromova. Dešavalo se da grom zapali i po koji stog stijena i drugo.
Za svetog Petra se vjeruje da nosi ključeve raja i veoma je poštovan svetac i tako redom.
Na Vidovdan – 28. Juna djevojke uoči dana uberu cvijeće „vid“, stave pod glavu i koga „vide“ u snu taj je suđenik. Na Ivanjdan pletu se vijenci od poijskog cvijeća, jedan se vijenac obično baci na kućni krov, a tratinčice se zabadaju u kućna brvna i namjenjuju se za sve žive. Čiji cvijet uvene, umrijeće. Nekada se skakalo preko vatre i nosile su se upaljene brezove kore (lile); vatra čisti i odbija zle sile.
Narod se skuplja o hramovskim slavama kod crkve. Ide se u crkvu, ali i da se kod crkve u cintoru susretnu sa rodbinom i prijateljima. Čuveni crkveni zborovi na Baniji su kod crkava: sv. Ilije,sv. Petra, Preobraženja, Đurđevdana, Spasovdana, sv. Petke, Gospojine i dr. Svi ti zborovi na kojima se okupljao narod iz raznih sela Banije, bili su prigode za veselje, kolo, pjesmu i svirku. Sviralo se na „muzike“ (usna harmonika), slušali guslari i grupe djevojaka i momaka kako se nadpjevaju (naizmjenično ide pjesma djevojaka, uzvraćaju momci), a pjesmu su bile, uglavnom, „udvaračke“: „Curice bil se sve udale, al ne ’madu ni blazine. Blazine su u dućanu, a perje je na puranu!“. Ili: „Diko moja, vid’la sam ti dvore, bijela loza uvija se gore. Na prozoru štrikane firanjge,ispod njiju gleda majka tvoja, što me gledaš, kad za sina nedaš?“ i druge ojkače.
NASTAVLJA SE
 

Podijelite vijest
 

 Kontakt telefon Udruženja Banijaca

 061 64 70 422

Pridružite nam se na Viberu ili Telegramu
Pratite nas na Facebook-uInstagramu ili X-u
Play prodavnica
AppGallery
AppGallery
AppGallery


Iz naše prodavnice

Članarina

Cijena
1000,00 RSD

Reklama na sajtu

Cijena
8000,00 RSD

Žrtve rata na Baniji 1991 - 1995

Cijena
1000,00 RSD

Majica

Cijena
1000,00 RSD

Info

Najave

 
karta banije