Šta za Srbe znači usvojeni Zakon o hrvatskim braniteljima

ZAGREB - Hrvatski Sabor usvojio je za Srbiju sporni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, čiji je prvobitni tekst pre samo dva meseca izazvao burna reagovanja političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj, ali i zvaničnika u Srbiji zbog formulacije da su "agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice iz BiH, uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj".

Zakon je usvojen sa nešto korigovanim tekstom, jer su iz njega izbačene "paravojne jedinice iz BiH", a formulacija "veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj" zamenjena sa "delom srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj".

Ali, mimo te razlike, tekst Zakona praktično je usaglašen sa Deklaracijom o domovinskom ratu, kojom se, pored ostalih, Srbija označava kao agresor.

U Deklaraciji, donetoj 2000. godine, piše da su na "Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršile Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srp­skog pučanstva u Republici Hrvatskoj. "

Zakon o braniteljima je usvojen samo dan nakon izricanja presude "Prliću i drugima", kada je general Slobodan Praljak popio otrov, pa je to, verovatno, razlog što je nekako neprimetno u javnosti prošlo - da među 15 glasova protiv usvajanja ovog zakona nije bilo glasova predstavnika Samostalne demokratske srpske stranke (SSDS) .

"Brojne činjenice jasno pokazuju da je glavni uzrok rata u Hrvatskoj bila proustaška politika Franje Tuđmana, čiji je cilj bio stvaranje etnički čiste 'velike Hrvatske'. Velika je stvar što je ovom, najnovijom, presudom Haškog tribunala šestorici bivših lidera tzv. Herceg-Bosne jasno rečeno da je Hrvatska vodila osvajački rat", rekao je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta.

Trojica saborskih zastupnika iz redova ove stranke, koja podržava vladu Andreja Plenkovća - Milorad Pupovac, Borislav Milošević i Dragana Jeckov su, naime, bili uzdrzani, a iz njihove zastupničke grupe, nije upućen nijedan amandman na tekst Zakona, što je Tanjugu potvrdio Borislav Milošević.

"Nismo podneli nijedan amandmnan, a zakon je usvojen sa 93 glasa", rekao je Milošević, ne želeći da komentariše kako je došlo do toga da se SSDS ne usprotivi i da praktično prečuti donošenje zakona, na koji su, samo pre dva meseca, imali oštre zamerke i oko njega digli priličnu buru.

Milorad Pupovac, lider SSDS i predsednik Srpskog nacionalnog vijeća je tada ocenio da je tekst zakona sporan iz više razloga i da se uvode elementi ratne retorike, što je, kako je rekao, loše za međudržavne odnose Hrvatske i Srbije.

"Taj zakon stigmatizuje veći deo Srba u Hrvatskoj, ima negativne političke i pravne konsekvence i dodatno otvara sukobe između Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pošto ponovo otvara pitanje o uzrocima i posledicama rata, objašnjavao je Pupovac.

A zašto nisu bili protiv, kada je zakon bio na glasanju, Pupovac je objasnio za RTS rečima da i biti uzdržan može značiti - biti protiv:

"Narušava se ionako teško stečeno i krhko poverenje nastalo nakon ratnog raspada zajedničke države. I, s druge strane, ograničava se mogućnost da se nesmetano i slobodno raspravlja o tome šta se događalo. Mi smo u tim okolnostima odlučili da ne podržimo taj zakon tako što ćemo biti suzdržani - zato što i suzdržan može značiti protiv", rekao je Pupovac iz SDSS-a.

Na tekst Zakona o braniteljima, čiji jedan član govori o agresiji Srbije i dela srpskih stanovnika u Hrvatskoj, reagovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić upozoravajući da on ne doprinosi dobrosusedskim odnosima Hrvatske i Srbije.

"Takva definicija i unošenje u zakone. . . to je za Srbe veoma teško, to je za nas izuzetno teško. Zamoliću i predstavnike EU da razgovaraju sa njima, ako uopšte budu želeli bilo koga da čuju. U svakom slučaju, s naše strane postoji dobra volja da stvari rešavamo na najbolji mogući način, dobrosusedskim odnosima", rekao je ranije Vučić.

Zakon je, međutim, usvojen, i to u atmosferi kada Stranka Nova ljevica i Inicijativa mladih Hrvatske traže od hrvatskih vlasti da povuku Deklaraciju o Domovinskom ratu.

Oni to, doduše, traže zbog presuda rukovodstvu Herceg Bosne koja, kako smatraju, baca drugačije svetlo na "službene istine o delovanju Tuđmanove politike u BiH", ali, u svakom slučaju u atmosferi u kojoj se preispituju i karakter rata u Hrvatskoj i uloga Hrvatske.

Zakon o braniteljima bi, ovakav kako je usvojen, mogao poslužiti kao osnov Hrvatskoj da traži od Srbije, koju u zakonu identifikuje kao agresora, isplatu ratne odštete.

Naime, na to upućuje činjenica da su, upravo nakon reakcije predsednika Aleksandra Vučića na tekst zakona, u kome se Srbija optužuje za agresiju, tri najjače hrvatske stranke - HDZ, SDP i Most - zapretile da će blokirati ulazak Srbije u Evropsku uniju sve dok im naša država ne isplati čak 40 milijardi evra ratne odštete.