U Islamu Grčkom potekla voda

Ilustracija | PixabayISLAM GRČKI - Premda zvuči nevjerojatno, ostat će zapisano da su u martu 2024. u Islamu Grčkom u zadarskom zaleđu političari na vlasti, među kojima i sam premijer Andrej Plenković i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, obišli novoizgrađeni vodoopskrbni sustav iz kojeg će mještani prvi put u svojoj povijesti dobiti vodovodnu pitku vodu. Puno truda i muke, sumirali su zamalo nakon tri desetljeća neki od njih, trebalo je uložiti da to naselje nastanjeno srpskim povratnicima napokon dobije pitku vodu. A vodu će, prema također političkim izjavama, vrlo skoro dobiti i naselje Vrbnik kod Knina u općini Biskupija. No, o tome drugom prilikom.

Voda je potekla, rekao nam je Milan Drača, predsjednik Mjesnog odbora Islama Grčkog, s osmijehom u glasu, a možda i s primjesom gorkog humora, ali još ne u kućanstvima.

- Čeka se još dozvola za sekundarnu mrežu i to je to. Sve ostalo je riješeno, magistralni vod od devet kilometara i isto toliko mreže. Ukupno je dvjesto priključnih mjesta predviđeno, dakle i toliko šahtova za vodne satove, sve je postavljeno. S dozvolom se kasnilo zato što su dvije ulice bile ispuštene u projektu, odnosno mimo plana gradnje, pa ih se naknadno ubacivalo u plan - kaže za Novosti Drača.

- Trenutno nemamo vodu u kućama, ali kad dođe dozvola, onda će se kućanstva redom prikopčavati na vodovodnu mrežu. To bi moglo biti za oko dvije-tri sedmice – ističe Drača.

Hoće li biti problema da se sva kućanstva priključe na vodovodnu mrežu, pitamo ga.

- Kod nas su većinom obnovljene kuće, 90 posto, i one imaju to pravo s rješenjem od obnove, što je jednako kao da imaju građevinsku dozvolu, pa da se priključe na vodovodnu mrežu. Kuće starije od 1968. godine također imaju to pravo, ne treba im građevinska dozvola. Tko pak ima objekat koji nije legalizovan, morat će ga legalizovati. Ali kažem, 90 posto je radila obnova, ljudi imaju rješenja i tu nema problema - govori Drača.

Zanimljivo je viđenje predsjednika Mjesnog odbora o tome zašto je naselje trebalo čitavu vječnost da se domogne pitke vode, što je i ustavno pravo građana. Prije svega zato što tih problema nije imao susjedni Islam Latinski, nastanjen Hrvatima. Kako kaže, u bivšoj državi se započelo raditi na vodovodnoj mreži, a onda je došao rat devedesetih godina. Zatim, započelo se na istom raditi malo prije izbijanja rata u Ukrajini, kada su gradnju omeli inflacija i poskupljenje materijala.

A ono vrijeme između, kako se ono računa? I može li dolazak vode u Islam Grčki potaknuti novi život u tom demografski i na ostale načine opustošenom mjestu? Naš sugovornik smatra da će život sada nesumnjivo postati lakši. Nema života bez vode (sine aqua, non potes vivere), zbori on poput drevnih naroda, dok je u suprotnom sve patnja. Kaže nam i da očekuje da će "naši ljudi koji su se razmiljeli svijetom početi sad razmišljati ponešto drugačije o svom mjestu".

D. Grozdanić; Portal Novosti