Veče poštovanja i ljubavi prema Savi Mrkalju – geniju sa Korduna (1783-1833)

KRAGUJEVAC - U organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske Nikola Tesla u Kragujevcu, 11. 12. 2023. godine u Narodnoj biblioteci Vuk Karadžić, prof. Ljubica Gvozdić Žikić je održala predavanje posvećeno životu i delu Save Mrkalja, filoga i prvog reformatora srpskog pisma.

Pored ostalog, istakla je da je Mrkalj u svijet knjige i nauke krenuo iz kordunaškog sela Sjeničaka, bogosloviju učio u Plaškom, učiteljevao u Gospiću, završio arhigimnaziju u Zagrebu. U Pešti upisuje i diplomira studije filizofije i matematike. Druži se sa tadašnjim studentima koji će postati prvi srpski intelektualci svestrano obrazovani i formirani pod uticajem naprednih prosvjetiteljskih ideja i racionalističke filozofske misli. Pored Mrkalja, tu su: Luka Milovanov, Dimitrije Davidović, Dimitrije Frušić, ljudi koji su dali veliki doprinos kulturi svoga naroda, prve polovine 19. veka.

Mrkalj je značajan jer je pristupio razmatranju vrlo teškog stanja u srpskom jeziku kojim su pisali tadašnji pisci i kojim se bogoslužilo u crkvama i manastirima. Napisaće čuvenu filološku raspravu Salo debeloga jera libo azbukoprotres, 1810. godine, u kojoj će analitički obrazložiti vrijednosti znakova tadašnje azbuke koja broji 44 znaka. Mrkalj se rukovodi Adelungovim pravilom: jedan glas, jedan znak. Ostavlja 24 jednoznačna glasa i poluglas. Predložio je rešenje za glasove nj,lj,ć,đ,i j.

Prof. Žikić je na prikazanim slajdovima publici prikazala Mrkaljevu azbuku, zatim Vukovu azbuku, koja predstavlja konačnu realizaciju Mrkaljeve ideje i Mrkaljevog rada. Govorila je o Mirkljevoj i Vukovoj saradnji, značaju rada Luke Milovanova, bečkom kružoku oko Vuka, koji će, uz mnogo otpora, dovesti do kraja reformu našeg pisma i jezika.

„Umjesto da bude poštovan i nagrađen službom i plaćom, Sava je teško postradao, odbačen i kažnjen od savremenika koji nisu razumjeli vizije genija koji je tražio put da slovo i knjiga dođu u ruke naroda koji čami u neprosvjećenosti i neznanju. Sava nije našao spokoj u manastiru i monaštvu, ni u pokajanju i odricanju od svoje jezičke reforme. Crkveni dostojanstvenici su se složno i svim srestvima digli protiv „bogohulne azbuke“ nesretnog i siromaštvom poniženog Mrkalja i njegovog istomišljenika Milovanova, braneći slavenoserpski jezik i ruskoslovensku grafiju kao vezu sa bratskom Rusijom i tradicijom“


„Mrkalj će svoj tegobni život završiti u duševnoj bolnici. Iza njega su ostale hartije na kojima je napisao stihove, koji su značajan svjedok jednog teškog stradanja nevinog čovjeka. Došlo je vrijeme da mu se odužimo; da genije dobije svoje svjetlo mjesto koje mu pripada“.

„Cjelokupna srpska naučna i kulturna javnost treba uraditi sve da se učinjena nepravda ispravi, da se Mrkalj otrgne iz zagrljaja zaborava, kako bi istina bila ispoštovana i kako bismo se svi osjećali bolje“- između ostalog, istakla je prof. Žikić.

Predavač, prof. Ljubica Žikić je pročitala pjesmu Vapaj za vertikalom, pjesnikinje Milice L. Jeftimijević, posvećenu Savi Mrkalju.

U programu ovog vrlo posjećenog predavanja su učestvovali: Saša Pilipović, dramski umjetnik, koji je pročitao odabrane Mrkaljeve pjesme; Gordana Veličković, solista, izvela dve zavičajne pjesme.

Dugi aplauz značio je saosjećanje sa sudbinom genija sa Korduna.



Udruženje Srba iz Hrvatske Nikola Tesla, Kragujevac
Predsjednik Milan Ljubović
Preuzeto sa sajta Saveza Srba iz regiona